BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Vjekoslav Klaić <strong>BOSNA</strong> ©MH 2010.<br />
— 98 —<br />
tiva turskom zulumu ostali su katolici dosta puta mirni, tek za posljednjega<br />
ustanka podigla se junački liepa kita katolika na svoga<br />
stoljetnoga neprijatelja.<br />
Nu još jedno. Bosanski Franjevci, većinom rodjeni Bošnjaci,<br />
polazili su škole izvan svoje domovine. Oni su po visokih školah<br />
sticali doduše veliko znanje, tako da su u Bosni bili jedini ljudi,<br />
koji su štogod umjeli i razumjeli; ali vrativši se kući bjehu se<br />
većinom otudjili svojemu narodu. Pošav zatim na župe vrli ti ljudi<br />
znali su puk svoj poučavat, ali narodne sviesti i ponosa nemogoše<br />
jim u grudi udahnuti, jer sami nisu pravo znali, tko su i što su.<br />
Prema tomu izgubio je i puk mnogo narodne sviesti, on je zaboravio<br />
slavnu prošlost svoju i porieklo svoje, ter se je protimaravno počeo<br />
zvati „Latinom", jer da je vjere latinske! Pa tako nije ni čudo,<br />
da su neki putnici, napose Hilferding primjetni, da katolici i u shvaćanju<br />
i u duševnih svojstvih u obće zaostaju za pravoslavnimi. Uzroci<br />
pako da su prvo sliepa vjera u autoritet drugih ljudi, a drugo pomanjkanje<br />
čuvstva narodnosti.<br />
Nu i tomu se je u novije vrieme pomoglo. Odkad je prvi neumrli<br />
Jukić stupio u kolo Gajevo i odkad su klerici bosanski, učeć u<br />
Djakovu, upoznali, da su sinovi naroda hrvatskoga, našlo se je i<br />
medju bosanskimi Franjevci sve više vriednih svećenika, koji su uz<br />
rieč božju medju narodom širili i duh narodnosti, ter ga budili od<br />
dugovjeka sna. A da su današnji bosanski Franjevci dobro shvatili<br />
i u tom obziru svoj dični zadatak, svjedoči posljednji ustanak od<br />
god. 1875., gdjeno prvi katolici digoše hrvatski barjak slobode uz<br />
klicanje: „Živio kralj hrvatski!"<br />
Upliv fratara, piše Hilferding, (koj inače Franjevce i katolike baš<br />
osobito nevoli), na povjereno jim stado upravo jest ogroman. Baeči „fratra"<br />
jesu za Bošnjaka katolika nepogriešiva istina. Franjevci su svojim uticajem<br />
učinili u narodu pravo čudo: oni su izkorjemli u Bošnjaka katolika isti sveti<br />
i u srpskih zemljan obljubljeni običaj, naime slavu krstnoga imena, slavu,<br />
za koju je Srbin gotov potratiti svu svoju privredu, pače se i zadužiti. Uza<br />
to su oni u mnogih zgođah prisilili seljake, da se odreknu žestoka pila. Ovo<br />
potonje nastojanje jest konačno prava blagodat po narod; a i prva mjera,<br />
neobaziruć se na to, što su njom zatrli liep narodni običaj, dopriniela je<br />
mnogo za materijalni boljak naroda, jer su mu tim oduzeli povoda za nepromišljenu<br />
razsipnost.<br />
Bosanski Franjevci radili su dakle mnogo, da bosanske katolike<br />
prosviete i uljude, premda je to donekle bilo na štetu narodnjega<br />
života. Po tom je dosta vjerna slika, što ju Jukić podaje o bosanskih