BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010.
150 —
mentera, dade on grad spaliti i povede sa sobom do 40.000 kršćana u
Slavoniju. I Srbi kušahu god. 1807. i kasnije da prodru do Sarajeva, te
da ga zauzmu, ali bjehu svaki put prisiljeni, da se povrate neopraviv ništa.
IIidža, toplice sarajske, 2 sata Sarajevu na jugo-zapadu, dosta
su znatne, te ljeti dolazi ovamo mnogo svieta, da se okupa. Voda
je sumporna. — Vrhbosna, grad u staro vrieme plemenit; pisci
ga spominju pod imenom Varbosania. U njemu bijaše stolica katoličkoga
biskupa i kaptol sv. Petra. Grad leži pod planinom Igmanom
2% sata Sarajevu na zapadu, blizu vrela Bosne; danas je samo
gomila kamenja, te se obično zove Blažuj od crkve sv. Blaža. —
Kotor, nekoč slavan grad, Konstantinov Catera, sada je podor. —
Svrakino selo, Sarajevu na zapadu, važno s toga, što se je tamo
našao rimski napis (J. 0. M. TONITRATOBI AUR. MAXIMUS VE
Teranus AUGG.) — Starigrad, podor staroga grada, 27_ sata
Sarajevu na jugo-iztoku. — Glasine i, predielje od 20 sela i 2500
pravoslavnih žitelja.
Fojnica (u staro vrieme „Hvojnica"), znamenita varoš pod
gorom Matorcem,' u liepoj dolini rieke Dragače, koju na okolo obkružuju
visoke planine: Vranića, Zec, Štit i Varda. Fojnica leži po
tom u kotlini.' Okolica Fojnice obiluje zelenimi livadami, polji i
vrtovi, a susjedne planine kriju u sebi veliko rudno blago: zlata,
srebra, mjedi, olova, sumpora i t. d. Tuj ima do 12 majdana (po
Conradu ima u bakrenoj rudači 0*5% srebra i 25—40% bakra), a
isto tako dobre ali sasvim zapuštene toplice.
U varoši ima preko 300 kuća, koje se diele na dva šehera:
na katolički i na turski šeher. Žitelja ima preko 2000, i to katolika
i muhamedovaca (pravoslavnih nema). Katolika broje u varoši
samoj 813 duša, te imaju svoju župu i pučku školu (ciela župa
Fojnička broji 2246 duša). Muhamedovci opet imaju dvie drvene i
jednu kamenu džamiju, zatim 2—3 mejtefa (niže učione) i 1 medresu
(bogosloviju). Stanovnici Fojnički malo ne svi su kovači i rade u
majdanih, kojih na samoj Dragači ima do desetak; kad katolikom
nestane posla, onda idu po bielom svietu i prave puteve (kalderme),
u kojem su poslu vrlo vješti. Prije su pravili pušćani prah (barut),
velike nože, a osobito dobre sablje „šumanovke"; nu to jim je sada
zabranjeno. Fojnica udaljena je od Travnika 8, od Sarajeva 10, a
odVisokoga 6 sati.
Najznamenitiji je u Fojnici prastari katolički samostan sv. Duha,
zajedno sa crkvom. Fojnica ili Hvojnica spominje se još za narodnih