BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010.
— 32 —
hipuritnim vapnom. Na Porimu nadjoše osim trijasa i jure, još i krede. U
Suhoj planini dižu se kredini vapnenjaci u visoki Vlašie; kod Vitolja nalazimo
u vapnu mnogo okamina, a medju njirni i liipurita. Kredine naslage
šire se dalje od Vitolja do Ugra, onda izmedju Skender-vakufa i Tisovca,
te od Tisovca do Vrbasa, pa i u jednom dielu doline Ukrine. Svuda je
ovdje kredino vapno sa svojom golotinjom, sa svojimi izpranimi dolinami i
svrtci slično hrvatskomu „Krasu". Vapnenjaci kredine formacije šire se još
od Sinja preko Prologa u zatvoreno Lievanjsko polje. Dalje se diže ovo
vapno u planinu Cincer.
Kredina formacija pojavljuje se takodjer od Sarajeva do Mokroga.
Izmedju Travnika, Broda i Novoga napokon šire se na daleko hipuritni
vapnenjaci, kojim se pridružuju glineni škriljavci, pješčenici i gromače.
3. Neozojska doba.
Veći dio nižega gorja bosansko-hercegovačkoga, pa onda. doline,
koje se uz rieke protežu, izpunjene su kamenjem, koje spada u neozojsku
dobu. Formacije neozojske dobe, naime tercijarna i kvarterna,
iztiču se velikim brojem raznovrstnoga kamenja.
Iz tercijarne formacije nalazimo ovdje eocenske i
neogenske tvorine, i to poglavito: numulitno vapno, laporne škriljavce,
litavsko vapno, krupno vapno, koraljno vapno, ilovinu, pješčenike,
lapore, ilovaču, šljunak i piesak. Iz kvarterne formacije
ili naplavine nalazimo diluvijalni šljunak i piesak, brusnicu (Loss),
te aluvijalne najnovije naplavine šljunka, pieska i mulja.
Tercijarno kamenje razvilo se je u nizini Save, zatim u dolinah
Sane, Une (pa i Kolubare i Morave u Srbiji), jer ovi krajevi sačinjavaju
dio velikoga zalieva od tercijarnoga mora, koje je pokrivalo bečku, ugarsku
i hrvatsku (slavonsku) ravnicu, te sastoji poglavito od glinena, laporna
i pješčena kamenja. Od Novoga pa do srbske medje obrubljuje Bosnu
oširoka ravnica, napunjena tercijarnim, ilovastim i lapornim kamenjem,
te mladjom naplavinom. Od Dervente pa do Save dižu se maleni tercijarni
brežuljci, u kojih se vidi samo lapor. Dolina Ukrine, osobito kod
Dervente, pokrivena je brusnicom. Slično kamenje razvilo se je oko ušča
rieka Sane, Vrbasa, Ukrine, Bosne, Siboštice i Drine. U dolini Bosne pod
Gradištem nalaze se pješčenici, a pred i za Vrandukom škriljavi lapor i
glina. Pred Zepčem leži tercijarno kamenje pod naplavljenim šljunkom
od vapna, škriljave gline i pješčenika. Od Foče pa do Gradačca jest tercijarno
kamenje. Kod Srebrenika ima jedan konički brieg, u kom leži pod
naplavinom tercijarni pješčenik i koraljno vapno. Izmedju Tuzle, Gradačca
i Dervente šire se tercijarni pješčenici i gromače. Od Banjaluke pa kroz
Tursku Hrvatsku šire se tercijarni brežuljci; a po ravnicah store se naplavina
: od Une i Save prama Kozarcu, zatim izpod Kozarca dolinom Sane
preko Trnave i dolinom Gomionice sve do Broncenog Majdana. Tri sata od
Zvornika prama sjeveru vidiš samo niže brežuljke, koji sastoje od kamenja,