BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010.
— 61 —
sama prevladala, nad 2300' (725 n 1) počima rasti i jela, s kojom se,
nu ne uvijek uspješno, bori bukva za obstanak. Osobito na viših
mjestih može se dobro vidjeti, kako jela vremenom iztiskuje bukvu.
U taj pojas spada većina bosanskih šuma i te šume još su prave prašume.
Ovdje nalazimo takodjer primiešanih lipa, javora, jasena i t. d.
Šumska flora slična je šumskoj flori južnih krajeva srednje
Evrope; ovdje rastu na primjer Dentaria bulbifera, trifoliata, Stellaria
nemorum, Luzula silvatica, Asperula odorata, Mercurialis perennis,
Actea spicata, Allium ursinum, Spiraea Aruncus, Vicia oroboides,
Astrantia major. Napokon rastu ovdje mnoge biline, koje su osobito
karakterističke za šume na podnožju Alpa ili u obće visokih planina;
te se radi toga naznačuju imenom: flora subalpinska. Ovaj subalpinski
karakter ima takodjer šumska flora oko Zagreba, te mi nalazimo
u Bosni isto tako Epimedium alpinum, Gentiana asclepiadea,
Cyclamen alpinum, Salvia glutinosa i drugo bilje, kao što u Tuškancu
i na Medvedgradu u gori zagrebačkoj.
3) Nad bukvom počima pojas češernjača (Coniferae) od 3000
do 5000' (950—1580 '"/). Ima dva glavna drveta: jelu — Pinus Abies,
koja već kod 2300' (725 ,m f) skupa sa bukvom raste, te siže do visine
od 3500' (1100 /); ovdje napokon počima bor — Pinus silvestris,
koji ide do visine od 4500' (1422 '% takodjer i do 5000' (1580 n 1).
Osim ovoga glavnoga drveća dolazi u ovom pojasu još i drugo,
n. pr. borovica, Juniperus communis, i tisovina — Taxus baccata.
U taj pojas ide još i javor i kadkada breza, koju u Bosni samo
mjestimice nalazimo; tako n. pr. na Suhoj planini, zatim oko Travnika,
Lipnika, na planini Stubčanici, kod Busovače i t, d.
4. Nad pojasom češernjača počima u visini od 4000—5000'
(1264—1580 ,m j) pojas alpinski (planinski).
Prelaz s jednoga na drugi pojas čini veoma često gusta šuma
od kosodrvine, bora, kojeg glavno stablo po zemlji puzi, te samo pokrajne
grane okomito tjera, tako da nastaju grmovi, 4—8' (1*4—2 - 8 '"/)
visoki. Ova kosodrvina (Pinus Mughus) dosta je razširena, te stvara
pojas od 300—500' (95—158 '"/) visine; nad ovim pojasom nalazimo
ili alpinske pašnjake ili gole pećine, a mjestimice i sniega. Alpinska
flora, koja pokriva pašnjake i koja raste na pećinah, ima u svem
značaj one flore, koju nalazimo na južnih vapnenili Alpah ili na
Velebitu, te se još bitno razlikuje ocl one alpinske flore, što no pokriva
vrhunce grčkih briegova n. pr. Olimpa ili Pinda. Prelazak s ove
sjeverne alpinske flore u južnu zbiva se po našem sudu tek iztočno