BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Vjekoslav Klaić <strong>BOSNA</strong> ©MH 2010.<br />
— 125<br />
Srebrenarska i zlatarska obrtnost na nizkom je stupnju. Radnje<br />
od srebra i zlata veoma su primitivne i nespretne, te nepokazuju<br />
nimalo ukusa. Ponajglavnije obrtnine te struke jesu narukvice i<br />
prstenje.<br />
2. Kožarske obrtnine.<br />
Bosna obiluje domaćom stokom, a i nebrojenom divljači; pa<br />
zato je priredjivanje i priugotavljanje koža i krzna najviše razgranjeni<br />
obrt u svoj Bosni. Kožari, sedlari i remenari jesu izključivo<br />
muhamedovci, a krznari kršćani.<br />
Strojbari ili kožari priredjuju ponajpače sirove kože od goveda,<br />
ovaca i koza, bojadišu jih crveno, zeleno ili žuto, pa jih onda prodavaju<br />
sedlarom i čizmarom. U okolišu Mostarskom priugotavlja se<br />
safian-koža. Remenari i sedlari prave obična bosanska sedla, uzde,<br />
torbe i divane, pošto nema tapetara.<br />
Čizmara i papučara ima po Bosni veoma mnogo. U Bosni nalaziš<br />
prilično mnogo dućana, gdje ima crvenili i žutih papuča za žene i<br />
djevojke, zatim običnih nespretnih čizama za mužkarce. Finijih cipela<br />
po evropskom kroju nemogu ti čizmari praviti.<br />
Krznari imaju dosta posla, jer svaki imućniji Bošnjak nosi haljine<br />
sa krznom. Bosanski krznari medjutim umiju priredjivati samo lisičje,<br />
medvedje i vučje krzno; ostalo šalju ili u Lipsko ili u Trst, da se<br />
tamo priugotovi. Priredjena krzna izvoze iz Bosne u Rumeliju.<br />
3. Tkanine i druge srodne obrtnine.<br />
Priredjivanje platna spada u Bosni kao i u Hrvatskoj na kućnu<br />
industriju. U obće je kućna industrija i u Bosni liepo razvita, te<br />
rubenina seljanka pokazuje, da u njih ima dobra ukusa i liepih motiva<br />
, kad kite svoje odielo. Uz platno spada na kućnu industriju i<br />
priredjivanje prostoga sukna, kojega se medjutim tako malo izvodi,<br />
da se mora uvažati iz Hrvatske i Rumelije. Od ovoga sukna (koje<br />
je kao i kod nas suro ili bielo) prave domaći krojači narodno odielo,<br />
ali tako malo, da se te robe mora za 600.000 forinti iz Rumelije<br />
dovažati. Ovi su krojači većinom kršćani. Finije odielo po evropskom<br />
kroju rade krojači, doseljeni iz Austrije.<br />
Znamenite su obrtnine u Bosni sagovi (ćilimi) i pokrivala (ćebeta).<br />
Ovim se obrtom bavi veoma mnogo ljudi. Najviše se sagova i pokrivala<br />
pravi u Sarajevu, Visokom, Zenici, Prozoru i Foči. Po službenom<br />
izvješću turskom cvate ta obrtna grana još i u Novopazarskom okružju
Change language