BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Vjekoslav Klaić <strong>BOSNA</strong> ©MH 2010.<br />
— 126 —<br />
(Staroj Srbiji), zatim u Rogatici, Nikšiću, Bileku i t. d. Sagovi od<br />
ovčje vune nisu baš osobito liepi niti trajni, te zaostaju daleko za<br />
rumelijskimi.<br />
Ostalih obrtnika, kanoti stolara, tesara, kolara i zidara, nema<br />
u Bosni, izuzev Sarajevo, nimalo. Bošnjaci imaju doduše svoje „dundjere",<br />
koji su ujedno zidari, graditelji, tesari i lončari, ter jim grade<br />
kukavne kućarice; ali ti ljudi obično neumiju nijednoga zanata, pa<br />
nemaju ni zgodnoga orudja.<br />
G. Trgovina.<br />
Kako je Bosna bogata svimi prirodninami, mogla bi joj trgovina<br />
biti daleko znatnija, nego li je u istinu. Ona trguje ponajviše<br />
sa susjednimi zemljami hrvatskimi (palmacijom, Hrvatskom i Slavonijom),<br />
a preko njih sa Trstom i Austrijom (Beč). Trgovina sa<br />
turskimi zemljami preko Novoga pazara diže se ponešto tek u novije<br />
vrieme, odkad je dogradjena željeznica iz Soluna li Mitrovicu, nu i<br />
ovdje je trgovina većim dielom provozna.<br />
Najotmeniji i najbogatiji trgovci jesu pravoslavni, za njimi muhamedovci,<br />
onda tek Židovi i katolici. Nu kulturno stanje većine<br />
trgovaca veoma je kukavno; malo koji umije čitati i pisati, a riedko<br />
koji vodi knjige poput evropskih trgovaca. Uza to vole bosanski<br />
trgovci, da prodadu malo uz veliku dobit, nego li mnogo uz manji<br />
dobitak. S toga ni neulažu tolik novac u svoju trgovinu, već daju<br />
radje gotove novce na zajam, što jim mnogo više nosi.<br />
Po službenih podatcih bijaše god. 1876. u Bosni i Hercegovini<br />
svega 13.571 dućan, i to 2495 u Sarajevskom okružju (sandžaku),<br />
1707 u Zvorničkom, 1985 u Banjalučkom, 2288 u Travanjskom, 1345<br />
u Bihaćkom, 1765 u Novopazarskom, napokon 1886 u Hercegovini.<br />
Po ovom sudeć ima u Bosni i Hercegovini najmanje isto toliko žitelja,<br />
koji se bave trgovinom.<br />
1. Najglavnija tržišta i pregled bosanske trgovine.<br />
Središte bosanske trgovine jest grad Šaraj evo, koje je svojim<br />
centralnim položajem i na razkršću najglavnijih cesta upravo najzgodnije<br />
za trgovinu, te u istinu posreduje malo ne polovinu ciele<br />
trgovine bosanske. Uz Sarajevo znamenita su još i tržišta drugoga<br />
reda, i to Bihać, Banjaluka, Brčko, Lievno, Travnik, Mostar,<br />
Trebinje i Novi pazar, gdje no trgovci stoje u izravnom
Change language