BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010.
106
Uz starinske begove podiže se za turske vlade novo plemstvo,
a to su spahije. Bijahu to vjerni carski vojnici, koje je car za
revnu službu nagradio, te jim podielio spahiluke uz pogodbu, da
ga i nadalje služe. I ovo vojno plemstvo bijaše nasliedno: spahije
bi dobivali od cara pravo, da u podieljenih jim spahilucih (timarih)
pobiraju u ime carevo desetinu, nu zemlja nebijaše njihova. Bijaše
spahija, koji nisu ni komadića svoje zemlje imali, već su samo desetinu
u nekom kraju pobirali. Svakomu je spahiji bilo propisano, koliko
mora „sabalja" povesti u boj.
Begovi, kapetani i spahije bijahu tako pravi gospodari Bosne.
Oni bi se dobro pazili sa janjičari i njihovim agom u Sarajevu, pa
bi radili u Bosni, što bi htjeli, nemareć nimalo ni za cara ni njegova
namjestnika t. j. vezira, koj je živio u Travniku.
Mnogi bosanski knezovi, izturčivši se i postavši bezi, promieniše svoja
stara porodična imena i poprimiše turska, te se danas nezna, kako jim je
prije bilo ime n. pr. Šerifi i beg Miralem. Nu mnogi njih zadržali su i
svoja stara porodična imena, te se i dan danas tako zovu. Najznatniji od
tih begova jesu: Babie, Baković, Bosnić, Cerić, Čekić, Dugalić, Dvagić,
Filipović, Grlumčie, Ljubovie, Ljubunčič, Kopčić, Kresojević, Kulenović,
Kukavičić, Skorbović, Pašić (u Skoplju), Repovac, Pozderac, Šaranović,
Vojniković, Vidaie, Sokolović, Zlatarovie i Ždralović. Ima i takovih begova,
koji su imena svoja preveli na turski, pa su samo ostavili hrvatske dočetke.
Kad su Sultani turski počeli početkom ovoga vieka o tom nastojati,
da državu svoju centralizuju i reformuju, uništiše ponajprije
opornu četu janjičara (1826.), a zatim uzeše raditi o tom, kako bi
slomili moć te aristokratske republike u Bosni. Trebalo je ponajprije
dokinuti nasljedne kapetanije, zatim spahije i spahiluke, ter uvesti
redovitu vojsku, a napokon slomiti donekle vlast silnih begova i podići
mjesto toga ugled vezira i carskih činovnika. Nu kad se počeše te
novotarije u Bosni izvoditi, ustade sve bosansko plemstvo protiva
caru „kaurinu", ter u Bosni planu ljut gradjanski rat, koj se svrši
tek god. 1851. Ove godine naime svlada Omer-paša bosansku bunu
i uništi moć plemstva. Kapetanija nestade, a mjesto njih bjehu uvedene
nahije i sandžaci, kojinii upravljahu carski ljudi; spahiluci
bjehu dokinuti, a spahijam bijaše poći u redovnu vojsku; većina
begova napokon bješe osiromašila i postradala, a mjesto njihove
republike stvori se vilajet bosanski pod upravom carskih namjestnika.
U borbi carskih četa proti bosanskoj aristokraciji podpomagahu
i kršćani carevcem, misleći, da će jim, svladavši svoje gospodare
begove, ponešto odlahnuti. Ali se ljuto prevariše.