BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010.
— 6 —
Duvno, Glasinci i t. d. za omanje prediele. U južnoj Hercegovini
napokon zovu pojedine prediele po plemenih, koja ondje prebivaju,
n. pr. Banjani, Nikšići, Drobnjaci, Vasojevići i t. d.
„Bosna i Hercegovina okružene su sa svih strana srodnimi plemeni:
sa sjevera i zapada Hrvati, sa iztoka Srbi i Crnogorci. Osobito hrvatske
zemlje: Slavonija, Hrvatska i Dalmacija zagrlile su Bosnu i Hercegovinu
tako, da bez njih živjeti nemogu. Dalmacija jih spaja sa jadranskim morem,
a Hrvatska i Slavonija sa srednjom Evropom (Podunavljem). Nasuprot
opet treba hrvatskim zemljani Bosne i Hercegovine. Dalmacija može samo
uz Bosnu procvasti, jer Bosna jest upravo „zagorje" za dalmatinsko primorje.
Bez Bosne i Hercegovine bile bi nadalje hrvatske zemlje razdvojene i otudjene,
kao sto su dosele bile. Preko Bosne vodili su već za Rimljana putevi,
što su spajali Posavlje sa jadranskim morem; opet kroz istu Bosnu
prolaziti će ceste i željeznice, koje će spojiti i ujediniti Hrvatsku i Slavoniju
sa hrvatskom Dalmacijom. Već sam geografski položaj kaže, da Bosni i
Hercegovini sviće budućnost na zapadu uz jednokrvnu braću hrvatsku."
II. Gore, ravnice i nizine.
Već prvi pogled na kartu kaže, da su Bosna i Hercegovina
sasvim gorovite zemlje. Nizina ima u njih malo, i to samo u najdolnjem
toku nekojih rieka. Najznatnija je nizina Posavina, koja
se prostire na desnoj obali Save i kojom protiču rieke bosanske:
Vrbas, Bosna i Drina. Osim Posavine i nizine oko dolnje Neretve sva
je ostala zemlja izpunjena gorami i visokimi ravnicami. Govoreć dakle
ob orografiji bosanskoj, razdieliti ćemo ovo poglavje na troje: najprije
pregledat ćemo planine, zatim visoke ravnice, napokon nizine.
A. Planine i gore.
Motreć bosansko-hercegovačko goro vije, čini se nam u prvi
mah, da je to gorje prilično ogromnoj mreži i da se neda sustavno
poredati. Nu proučavajuć zemlju pobliže, razabiremo sred nebrojenih
kosa i sklopova jedan središnji planinski pojas, koj priliči krtorovini,
prostirućoj se preko poljskih brazda. Ovaj planinski pojas prostire
se najprije od Dinarskih planina na iztok prema Sarajevu, tuj skreće
tvoreć kut prema jugoiztoku, te se svršuje visokimi planinami na
medji crnogorskoj (Vojnikom). Motreć dulje to gorje, vidimo, da
na njem izviru sve veće bosanske i hercegovačke rieke, te da jedne
struje prema sjeveru k Savi (dotično Dunavu), a druge prema jugozapadu
u jadransko more. Nadalje vidimo, da se u tom gorskom
lancu uzdižu najviši vrhunci Bosne i Hercegovine. Ovaj dakle planinski
pojas jest razvodno gorje, jer razstavlja rieke crnomorske