BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010.
— 203 —
Gradu ići, selo na Brotnjom polju, stara katolička župa sa 4668
duša (u Gradnićih 250). Brotnjo polje spominje se god. 1273. kano
banovina („Gregorius banus de Bronch"). — Čitluk (stari Karlovac),
selo Gradnićem na zapadu, poznato radi dobroga vina. U Čitluku
našlo se je takodjer starih novaca, prstenja i ruševina. — Srebrenica,
Miletine, Žežulj, Sipačva, Beden, ruševine kod sela
Medjugorje. — Čerin, selo na plodnom Brotnjom polju, župa katolička
sa 1918 duša. Kažu, da je ovdje nekoč bila oveća varoš sa
tvrdjom Gradinom. — Kužići, katoličko selo sa 68 kuća i 526
žitelja, katolička župa brojeća 3011 duša. U okolišu uspieva osobito
dobar duhan. — Drinovci, selo sa 106 katoličkih kuća i 1048
žitelja, župa katolička, koja broji 233 kuće i 1932 duše. — Ledina
c, katolička župa od 137 kuća i 1002 duše. — Gorica, selo
sa 55 katoličkih kuća i 373 žitelja; katolička župa brojeća 1934
duše. — Posušje, predielje blizu medje dalmatinske; glavno je
mjesto Jukića mahala, gdje je katolička škola i župni stan. Župa
Posušje broji 3196 duša. — Vir, selo na ravnici Posušju, brojeće
74 kuće i 482 žitelja katoličkih, župa katolička sa 1106 duša. —
Ko čerin, selo katoličko sa 103 kuće i 670 žitelja, župa katolička,
brojeća 1365 duša.
Počitelj, grad i mjesto na dolnjoj Neretvi u uzkoj prodoli,
broji 1050 žitelja. Jedan sat niže toga grada, kod Čapljine postaje
Neretva plovkom. — Žitomislić, pravoslavni samostan na lievoj
obali Neretve, izpod gore Vrhdola, 4 sata od Mostara. Liepi i prostrani
samostan ovaj sagradio je god. 1585. hercegovački spahija
Miloslav Miloradović, te ga je nadario mnogimi zemljami i izhodio
u turskoga cara potvrdu svojih zadušbina. Kasnije podje isti Miloradović
u Rusiju, gdje je porodica njegova stekla velikih zasluga i
imetka. — Gabela, varošica na dalmatinsko-hercegovačkoj medji
tik uz Neretvu, okružena je zidom, ter ima više kula. U varoši ima
do 300 kuća, i to najviše katolika (276 kuća i 1803 duše) i samo malo
muhamedovaca. Gabela ili Stara (Eski) Gabela bijaše nekoč ovelika
varoš i mletačka carina (carina u talijanskom jeziku = gabella). Na
Galumanie et Dobriscic. —• Zahumci se po Konstantinu zovu zato,
što „post collem (Hum) habitant". — U ljetopisu popa Dukljanina
spominje se takodjer kneževina Hum ili Zaliumje, koja obsizaše ove
župe: Stantantia (Ston), Papava (Popovo), Yabsko (Gadsko polje), Lucca
(Luka na Neretvi), Vellica (Velika), Gorymita (Gorica), Vecenike, Dubrava
(blizu Stolca) i Debre. Zalrumje zapremaše po tom 9 župa.