BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Vjekoslav Klaić <strong>BOSNA</strong> ©MH 2010.<br />
— 152 —<br />
Toma u „slavnom gradu Kreševu" Dubrovčanom kraljevsku povelju<br />
za Konavlje i Primorje. Više današnje varoši ima dapače podor,<br />
za koj kažu, da je tamo bilo staro Kreševo, i da je tuj sjedio najprije<br />
katolički biskup, a kasnije „djed" bosanskih Patarena. Samostan<br />
sv. Kate bje god. 1524. od Turaka spaljen, god. 1765. izgori drugi<br />
put, tek u novije vrieme popraviše ga i sagradiše uzanj novu crkvu<br />
(g. 1855.) Samostan je doduše tiesan i mračan, nu zato daje njegova<br />
knjižnica bogata. U okolici Kreševskoj spomena su vriedna ova mjesta:<br />
D u sin a, selo na istoimenom potoku, naseljeno kršćani (20 kuća),<br />
odstoji od Kreševa 2—3 sata. Tu je nekoč bila crkva sv. Duha,<br />
a znamenito je i s toga, što tuj ima preko dvanaest majdana željeza<br />
(gvoždja). Gvoždje Dusinsko najbolje je poslije star omaj danskoga u<br />
svoj Bosni, te se neda topiti, dok mu se druga ruda (gumanac) nepridoda.<br />
— Inač, planina nad Dusinom, gdje bijaše starih majdana,<br />
a u novije se je vrieme opet priredio nov majdan, te se kopa rume -<br />
nica, iz koje se opet vadi živa (živo srebro.) U toj rudi ima odsjekom<br />
po 15°/o žive; nu ima i takovih komada, koji sadržavaju po 85%<br />
čistoga živoga srebra. — Lopata, planina više Kreševa, znamenita<br />
je s toga, što je na njoj jedan kršćanin ubio zmiju, koja je imala,<br />
kako vele, 30 stopa duljine, a bila je tako debela, da je mogla proždrieti<br />
čovjeka, Durando, konsul talijanski, i dr. Blau, konsul pruski<br />
u Sarajevu, kad su to čuli, poslali su, da jim se bar kosti te nakaze<br />
donesu, no već su bile iztrule (!).<br />
Busovača, malena varoš, leži u divnoj ravnici, što ju tvore<br />
doline rieka Busovače i Kozice, ali je pusta i slabo napučena, te nebroji<br />
ni 150 kuća. Ove se diele na muhamedovske, katoličke, pravoslavne<br />
i ciganske. Muhamedovskih ima 60—70, katoličkih 50—60,<br />
a ostale su pravoslavne i ciganske. Katolici imaju svoju župu, koja<br />
broji 1917 duša (u samoj varoši ima 276 katolika). U Busovači<br />
ima 5—6 dućanića, koja gostiona i 2—3 kavane. Kava je busovačka<br />
na zlu glasu u cieloj Bosni, jer ju svi smatraju kao prave spirine;<br />
zato kad hoće, da čiju kavu pogrde, vele: „Baš je prava busovača."<br />
Na Kozici potoku imaju 4—5 majdana gvoždja. Vele, da je gvoždje<br />
ovo veoma plemenito, jer se dade motati i uvijati na volju. Ruda<br />
pako ta ima u sebi nekakvu čudnovatu kriepost, jer vele, neda se<br />
raztaliti bez živoga kreča. Pučanstvo u Busovači bliedo je i žuto,<br />
strada mnogo od „ružne bolesti" ili „frenjka" (scorbut); a to zato,<br />
jer se mnogo hrani voćem, grahom, tikvami i t. d. Busovača leži na<br />
drumu sarajevsko-travanjskom, udaljena je od Travnika i Fojnice po