BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Vjekoslav Klaić <strong>BOSNA</strong> ©MH 2010.<br />
122<br />
385.000 komada goveda (u samoj Bosni 260.000, u Hercegovini<br />
50.000, a u Staroj Srbiji 75.000 komada), godine pako 1875. oko<br />
520.000 komada.<br />
Ovce i koze. Ovce uspievaju na nekih mjestih veoma dobro,<br />
osobito u gorskih predielih Hercegovine i Stare Srbije. U samoj Bosni<br />
goje se ovce ponajviše u Turskoj Hrvatskoj i Posavini. Vuna ovčja<br />
prilično je dobra, premda bi mogla biti znatno bolja, a ovčje i janjeće<br />
meso najmilija je hrana Bošnjakom. Koze se goje osobito po Hercegovini<br />
te je tuj kozje meso, mlieko i sir ponajglavnijom hranom ubogih<br />
žitelja. Godine 1865. bilo je u svoj Bosni do 1,580.000 ovaca i<br />
850.000 koza; a god. 1875. do 2,223.000 ovaca i 1,090.000 koza.<br />
Svinje. Buduć da Muhamedovci nejedu, a po tom ni nehrane<br />
svinja, to jih goje samo kršćani. Nekoč se je u Bosni mnogo svinja<br />
hranilo, osobito u predielih, gdje ima hrastovih šuma; nu u novije<br />
vrieme hrane jih manje, jer plaćaju od njih namet (od svakoga<br />
odojka 2 piastra = 20 novčića; od svake svinje kad se kolje, po<br />
4 piastra = 40 novč.) Najviše se goje svinje u Turskoj Hrvatskoj,<br />
u okolici Jajačkoj i Skopaljskoj, zatim u Posavini (oko Srebrenika),<br />
odakle jih izvažaju ćak u Bavarsku. Godine 1865. brojilo se je u<br />
Bosni 335.000 svinja, a g. 1875. samo 162.000 kom.<br />
Konji. Bosanski konji bijahu do nedavna na dobru glasu. Za<br />
posljednjih ratova medjutim pogibe sila tih koristnih životinja, uza<br />
to jih mnogo postrada kraj slabe hrane i zle njege. Vlada se je<br />
malo brinula, da u Bosni podigne konjarstvo; samo privatni ljudi<br />
nastojali su, da oplemene svoje konje.<br />
Bosanski je konj malen, srednja mu je visina po 13 šaka, ljeti<br />
je bolje ugojen nego li po zimi, kad mu je hrana loša. Bosanski je<br />
konj uza to miran, uztrpljiv, te zadovoljan i slabijom hranom; a<br />
osobito je spretan za putovanje po gorskih predielih. On se uzpinje<br />
veoma lasno i na najstrmija mjesta, prelazi sjegurno preko pećina i<br />
ruševina, pače preskakuje i porušeno stabalje, na nesigurnih mjestih<br />
veoma je oprezan, te si traži najprije pređnjimi nogami mjesto, kuda<br />
će proći. I po močvarah ide polagano, traži čvrsto tlo, pa nenadje<br />
li ga, to neide dalje. Kad se je cieli dan namučio, dosta mu je samo<br />
po koj sat odmora i nešto paše, da se opet oporavi i na novo podje<br />
pod trh. Obični bosanski konji slični su našim hrvatskim konjem po<br />
gornjoj krajini; plemenitijih pasmina, osobito arapske ima malo, te<br />
te su veoma skupi. Konja bijaše u Bosni godine 1865. oko 195.000,<br />
a godine 1875. samo 106.000.