BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010.
— 188 —
vahu najprije Ivkovići, god. 1470. zapade ona bana Ivana Tuza od
Laka, a kasnije dodje u ruke slunjskoj lozi Frankopana (Jurju i
sinu mu Franji). I u Kladuši Maloj bijaše katolička župa sv. Križa
(1334.—1501.) —Podzvizd, gradić Maloj Kladuši na sjeveru, zvao
se je prije Kreščić, te pripadaše istoimenoj porodici Kreščića, koji
ga sagradiše god. 1456. dozvolom kralja Ladislava za obranu od
bjesnoće turske i domaćih tirana. I ovdje bijaše katolička župa sv.
Martina (1501.) — Hresna ili Hresnik, podor staroga grada
na rieci Glinici, nekoč katolička župa sv. Ivana. Hresnik je zavičaj
porodice Križanića, od koje je potekao glasoviti Sveslovjen, pop
Juraj Križanić.
Krupa, varoš sa tvrdjom na desnoj obali Une pod Lipsanplaninom.
Broji preko 200 muhamedovskih kuća i 1300—1500 žitelja,
te ima 3 džamije. Kod Krupe ima na Uni dobar most od drva. Krupa
bijaše nekoč svojina krbavskih knezova sve do bana Ivana Karlovića.
Godine 1565. pade Krupa u turske ruke i to krivnjom generala
Herbarta Auersperga, pošto on nedodje u pomoć hrabromu Pavlu
Bakicu, koji je sa 23 haramije (hrvatskih vojnika) punih 25 dana
suzbijao turske navale. Krupa je udaljena od Bihaća 6 sati. —
Otoka, selo sa obih strana rieke Une, ima do 200 kuća i staru
tvrdjicu. — Jezerski (Jezersko), gradić preko Une na istoimenom
potoku, pripadaše nekoč knezovom Babonićem. — Bužim, gradić i
selo Jezerskomu na sjevero-zapadu, bijaše nekoč svojina knezova
Babonića, kasnije ga posjedovaše grof Petar Keglević, a god. 1576.
pade sa susjednimi gradovi u turske ruke. — Čaglica, pripadaše
porodici Ivkovića, god. 1501. spominje se ovdje katolička župa sv.
Križa. — Vranograč, gradić izpod Vranogračkog brda blizu Glinice.
Ovaj gradić podigoše godine 1456. dozvolom kralja Ladislava
plemići Kreščići za obranu od bjesnoće turske i od domaćih tirana.
U 16. vieku osvoje ga Turci. Godine 1696. zauze ga Adam Bacan,
ali mirom karlovačkim (1699.) pade na novo pod vlast tursku.
Petrovac, varoš na liepoj ravnici istoga imena, ima na pol
razrušenu tvrdju. Broji 1400—1800 žitelja (muhamedovaca i pravoslavnih),
zatim 2 džamije i pravoslavnu župu. Svakoga četvrtka jesu
u Petrovcu veliki sajmovi, gdje se prodaje mnogo goveda i žita.
Petrovac udaljen je od Bihaća 10% sata. — Unac, liepo i plodno
predielje pravoslavno, koje natapa rieka Unac. Ovdje je selo Drvar,
udaljeno od Petrovca 5'/ a sata. — Rmanja (Hrmanja), zapušten
samostan pravoslavni na utoku Unca u Unu. — Trubar i Lišičjak,