BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

More documents

Recommendations

Info

Vjekoslav Klaić <strong>BOSNA</strong> ©MH 2010. 177 — i veoma blatne. Na iztočnoj strani Srebrenice stoje dvie tvrdjavice, jedna je već prilično razvaljena, a druga je dobro sačuvana. Žitelja ima u varoši 2500, većinom muhamedovaca, koji se bave sadjenjem duhana. Nekoč su bani i kralji bosanski imali ovdje majdane srebra i zlata, a i Franjevci podigli su tuj prvi svoj samostan, po kojem je sva pokrajina bosanska dobila pridjevak: „srebrena" (argentina). Srebrenica udaljena je od Sarajeva 24, a od Zvornika 8 sati. Voda potoka Crvenice sadržaje u sebi veoma mnogo modre galice (12°/ n ), pa zato se nemože piti, a niti životinje neniogu u njoj živiti. — Ljubovija, 2 sata Srebrenici na sjeveru, tuj ima prevoz (skela) na Drini, koji posreduje promet medju Bosnom i Srbijom. — Palež, maleno selo od nekoliko kuća, Srebrenici na zapadu. — 0 s a t, predielje od više sela. A, Banjalučko okružje (sandžak). Banjaluka ili Banja Luka, kako ju drugi pišu, po broju pučanstva treći je grad u svoj Bosni i Hercegovini. Stere se duž obala dolnjega Vrbasa od sjevera prema jugu, te sastoji, tako rekuć samo od jedne duge ulice, koja se dulji 1 '/ 2 sat. Iza Banjaluke uzdiže se liepa planina Osmača ili Osmina. Ova varoš nije iz daleka tako liepa, kano Sarajevo, ali je zato ipak znamenita kao trgovačko mjesto. Sastoji od dolnje varoši (dolnjega šehera), od tvrdje i od gornje varoši (gornji šeher). Na sjeveru prostire se dolnja varoš; tuj živu kršćani obojega obreda, zatim nešto ciganskih i židovskih porodica. U dolnjoj varoši jesu i stanovi raznih konsula, zatim dvorovi pojedinih muhamedovskih porodica. Iza dolnjega varoša sliedi tvrdja, koja sastoji od stare tvrdjave, prilično jake i znatne, zatim od nekoliko uzahnih ulica, gdjeno stanuju većinom trgovci i obrtnici. Tvrdjavi na jugu širi se gornji grad ili turski šeher, koj se svršuje turskim grobljem. Kuće banjalučke sve su na jedan kat; nu mnoge su za posljednjih nemira ljuto postradale. Posred ulica ima blata do koljena; s kraja, kuda ljudi hodaju, kaldermano je malim kamenjem. Kažu, da je ta kalderma još od Kulina bana, dakle preko 700 godina stara. Na čar šiji t. j. na trgu ima mnogo (do 500) dućana, zbitih po iztočnom ukusu od dasaka. U takvom tiesnoin dućanu sjedi trgovac čitav dan; pa ustaje riedko i onda, kada daje komu robu na prodaju, jer mu sva roba nestoji dalje, nego što rukom dosegnuti može. Banjaluku ukrasuju 33 džamije, a od ovih je bila najveća Feradija, za koju su govorili, da je bila najljepša u svoj Bosni. Ovu V. Klaić , Bosna. 12
Vjekoslav Klaić <strong>BOSNA</strong> ©MH 2010. 178 —- je džamiju oko god. 157G. sagradio Ferhad-paša. Potukav naime iste godine u bitci kod Radonje generala Eberharda Auersperga, pade u bitci sam Eberhard, a sin njegov Engelbert dopade turskoga sužanjstva. Da bi se robstva oslobodio, platiše njegovi rodjaci za njega ucjenu od 30.000 dukata, a tim novcem sagradi Ferhad-paša gore spomenutu džamiju. Za posljednjih nemira izgori medjutim krasna Feradija sasvim. U Banjaluci ima u gornjem šeheru još i kupalište sa toplom vodom. Ovo su sumporne toplice, poznate po svoj prilici već starim Rimljanom. Diele se na dva odjela. Jedan odjel već je ruševina i tuj su nedavno našli do 000 komada rimskih novaca. Drugi je odjel nešto dalje (10 časova), te je prilično sačuvan. Ovo kupalište sastoji od okrugle, od kamenja sagradjene zgrade s kubetoni, koja potiče valjda iz 6. vieka po Is., jer je iznutra svod na krst s oblimi lukovi, a to priliči romanskomu slogu srednjega vieka. Voda je u tom kupalištu čista i ugodno mlačna i do 1*3 m i duboka, Tlo je posuto malim kamenjem i prudjem. Klupa, neima u vodi nikakovih. Drvena zgrada, što je skopčana sa kupalištem, služi za stan turskomu najamniku i za prihodnike, ali ovi neplaćaju ništa za vodu, jer Turci kažu, da ono, što Bog i priroda za liek ljudem dade, svakomu bez plaće na korist služiti ima. Žitelja ima u Banjaluci 14—15.000, najviše muhamedovaca, a najmanje katolika. Katolika ima 1196 duša. Dugo vremena nije smio katolički pop živjeti u gradu, nego je boravio u Rakovcu; tek godine I860, ustroji se u Banjaluci katolička župa, a u novije vrieme nastaniše se tuj i milosrdne sestre, koje podučavaju mladež obojega spola. I grčko-iztočnjaci imaju svoju crkvu, župu i pučku školu. Veoma je znamenita Banjaluka kao trgovačka varoš. Svojim liepim položajem na Vrbasu, upravo tamo, gdje ta rieka ulazi u nizinu, stoji ona kano glavno prometište izmedju nutarnje Bosne, Turske Hrvatske, austrijske Hrvatske i Slavonije. Iz Banjaluke vodi željeznica u Pounje (do Novoga i Dobrima), dobra cesta spaja ju sa Posavinom i Slavonijom (Gradiškom), a druge dvie, nešto gore ceste spajaju ju sa Jajcem i Travnikom, pa tako i sa Sarajevom. Od Travnika je udaljena 18, od Kostajnice 16, a od Gradiške 8 sati. U Banjaluci se na pazaru ili sajmu kupuje i prodaje: žito, duhan, konji, rogata marlia, svinje, roba za nošnju, platno, čoha, vuna i druge
Page 1 and 2:
Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010.
Page 3 and 4:
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. V
Page 9 and 10:
Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. -
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. I
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. _
Page 21 and 22:
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. 1
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48:
Page 49 and 50:
Page 51 and 52:
Page 53 and 54:
Page 55 and 56:
Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. p
Page 57 and 58:
Page 59 and 60:
Page 61 and 62:
Page 63 and 64:
Page 65 and 66:
Page 67 and 68:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135 and 136:
Page 137 and 138:
Page 139 and 140: Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010.
Page 143 and 144: Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. 1
Page 155 and 156: Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. -
Page 157 and 158: Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. I
Page 159 and 160: Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. I
Page 189: Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. 1
Page 193 and 194: Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. -
Page 199 and 200: Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. =
Page 233: Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. 2
show all

BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?