BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Vjekoslav Klaić <strong>BOSNA</strong> ©MH 2010.<br />
179<br />
stvari, kao lule, čaše od kositra, oružje, remenje i razna sitna roba. 1 )<br />
Na sajmu vidiš mnogo svieta iz varoši i obližnjih sela. Najviše ti<br />
ovdje udaraju u oči crvene kape od najtanje čohe, koje su neke<br />
kraće, a neke duže, ali sve vise poput prijašnjih serežanskih kapa.<br />
Bošnjaci sami zovu te kape hrvatke.<br />
Neki tvrde, da je Banjaluka stajala već za Rimljana i da se je zvala<br />
Servitium; ali za to nema nikakovih dokaza. Nu uzmemo li na um krasan<br />
položaj te varoši na utoku dviju rieka: Crkvine i Vrbanje u Vrbas, i bogatstvo<br />
okolice toplima mineralnimi vodami, raznimi ruđami (željezom i<br />
štivom), te napokon i ostanke nekih zidina i velikih ploča na brdu Laušu,<br />
mogli bismo pristati uz one, koji kažu, da su za ovo mjesto i Rimljani već<br />
znali. Banjalučki grad ili tvrđja stoji nekako u sredini varoši, te je sazidan<br />
valjda još za bosanskih kraljeva. Koncem 15. vieka padne pod kralja Matiju<br />
Korvina; nu već god. 1528. ostavi ga gradski zapovjednik Andrija Radatović<br />
Turkom, nemogavši ga obraniti. Godine 1688. osvoji ga od Turaka<br />
Ludovik princip badenski, nu doskora pade s nova u turske ruke i zalud<br />
ga obsiedaše god. 1737. sa 7000 momaka herceg Hildburgshausen, kojega<br />
iste godine dne 4. kolovoza bosanski vezir Ali-paša, došavši tajno preko<br />
gora iz Podražice, na banjalučkom polju hametom potuče. Tu padoše generali<br />
Duvel i Mailing, a mnogi konjanici i pješaci nadjoše smrt u Vrbasu.<br />
Turci uzmu Austrijancem 12 topova, tri bombe, 2300 čadora, 15.000 buradi<br />
puščanoga praha i množinu raznoga oružja, te spominju rado još danas<br />
ovaj boj.<br />
Spomenemo li još,<br />
da je Banjaluka rodno mjesto glasovitoga bosanskoga<br />
pisca i rodoljuba Ivana Frana Jukića (1818—1857.), to smo<br />
u kratko kazali, što je spomena vriedno o Banjaluci (Banjojluci).<br />
Yrbanjica, mala muhamedovska varošica kraj Vrbanje, sa<br />
jednom džamijom, 1 sat od Banjaluke. — Lipovac, selo izpod istoimene<br />
planine, na medji Travanjskog i Banjalučkog sandžaka. Okoliš<br />
Lipovca pa sve do rieke Male Ukrine zapremaše u srednjem vieku<br />
župa Glaž.-) — Lipi je, prediel i golemo pravoslavno selo, gdje je<br />
1) Preko Vrbasa vode u Banjaluci 2 mosta, koji su 3000 """j jedan od<br />
drugoga udaljeni. Jedan je most kod Sulejman-džamije, a drugi kod<br />
tvrdje.<br />
2) Po sredovječnih spomenicih sterahu se 13.-—16. vieka u sjev. Bosni<br />
izmedju Sane i Ukrine ove županije: San ska, Vrbas ka i Glaž ka.<br />
Tako se n. pr. god. 1285. spominje u listinah: „Rađislaus, comes de<br />
Glaas, Vrbaz et Zana." Gdje je sanska i vrbaška župa bila, to pokazuje<br />
već samo ime ; nu Glažku je župu nešto teže označiti. Glažka župa<br />
bila je Vrbasu na iztoku, i to izmedju Vrbasa, te izvora Male Ukrine<br />
i Velike Usore (t. j. naokolo rieke Vrbanje). U tom nas utvrdjuje opet<br />
sredovječan spomenik, gdje se veli, da je Grad Glaž (gdje je bila<br />
crkva sv. Nikole) na granici Usore (Galaas in metis Wzore). Vidi<br />
I. K. Tkalčića : Monumenta hist, episc. Zagrabien. T. II. pag. 91. —
Change language