BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010.
33 —
V
sto no odgovara bečkoj ilovini i litavskom vapnu (neogen). Pod vapnom
leži pjeskovita glina i modrušasti lapor. Izmedju Berbira, Banjaluke i Vrbasa
širi se velik trokut, pokriven naplavinom. Na iztoku dižu se brežuljci Motajice
sve do obale Save i Ukrine. Tu se vidi poglavito piesak i glina. Od
Broda nedaleko Save Šire se opet tercijarni brežuljci Vučjaka i Majevice.
Oni tvore malen luk, koji ide preko Modrice, Dubrave, Mateškovca i Kostura
do u Srbiju. Bujno obrasli ovi brežuljci sastoje od laporaste gline, pjeskovitoga
lapora, pješčenika i krupnoga vapna. Vapno ovo ima iste okamine
kao i ono kod Beča. Tercijarne naslage neidu u glavne doline Bosne, ovdje
vidimo samo diluvij i aluvij. Velika množina vapnenoga mačika nastala je
od izvora kod Cajnice, Travnika i t. d. Guste naslage kršnika i gromača —
osobito vapnenih — nalazimo uz Drinu od Foče pa sve do Sutjeske i do
sutoka Pive sa Tarom. Iste se gromače nalaze uz Bosnu, uz Lašvu blizu
Travnika i uz Vrbas izmedju Banjaluke i gore OsmaČe. Doline ovih rieka
pokrivene su brusnicom.
Na obalah Neretve po Hercegovini vide se samo điluvijalne naslage
bielutka i gromača. Ove se naslage protežu uz obalu Neretve od podnožja
Porima sve do vapnenoga klanjca Mostarskoga, pa onda od Mostara sve do
zavoja gore, gdje se spaja sa Bunom. Neznatna množina vapnene gromače
vidi se u prodoru kod tvrdjice Blagaj, zatim oko Velež-planine , odkle se
vrača k Nevesinju. Gromače ima još na polju Nevesinjskom i Gackom, a na
Gackom ima i numulitnoga vapnenjaka. Uz dolnji tek Neretve vuče se diluvijalna
glina sve do mora; u njoj ima velika množina školjka (helix i t. d.).
Sitnija bielutkasta gromača sa vapnenim zamazom nalazi se na pojedinih
mjestih u planinah oko Konjica.
Povrh Dugog polja na putu u Novi pazar leže horizontalne naslage
bieloga vapnenastoga lapora, bielutkastoga vapna i pješčenika sa bilinskimi
okaminami, koje nam kažu, da imamo pred sobom sladkovodne naslage
tercijarne formacije. Iste naslage pokrivaju ravnicu izmedju Dugog polja i
Prekostavlja na putu u Sjenicu. Slično bjelutkasto kamenje vidja se i kod
Novoga pazara. Neima dvojbe, da su one naslage nastale od toplih kiselih
vrela, koja su bila napunjena kremenom kiselinom i ugljično-kiselim vapnom.
Kamenje ovo nalazi se posred starijih naslaga (krede), kod Dugog polja
n. pr. u visini od 800 *y. Obližnje trahiticke erupcije stajale su sigurno
u kauzalnom savezu sa ovimi vrueimi vreli.
Oko Mitro vice nalazimo molasnoga pješčenika sa bilinskimi otisci. Sjeverno
Ibru ovo je kamenje pokriveno sivim glinenim laporom, a nešto dalje
vide se traliitne gromače. Od doline Banjske rieke prama Rogozni planini
i u samoj planini nalazimo tercijarne pješčenike i lapore.
4. Eruptivno kamenje.
Već cielokupan pregled uslojenoga kamenja veoma je netočan
i manjkav, a nalazišta eruptivnoga kamenja jošte su manje točno
pobilježena i ustanovljena. Što je u tom pogledu nešto sigurnije poznato,
to evo ovdje u kratko navadjamo.
V. Kl a i ć, Bosna. 3