BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010.
— 204 —
iztokii današnjoj varošici vide se još neki tornji od staroga grada.
God. 1559. popravi car Sulejman taj grad i dogradi na zapadu još
dvie kule, pa ga nazove Sedeislun. God. 1694. ote Gabelu Turkom
mletački vojvoda Delfin. Gabela udaljena je od Mostara 7, a od Metkovića
u Dalmaciji 1 sat. U varoši imaju katolici svoju župu. —
Čapljina, varošica naseljena većim dielom katolici, koji broje 45
kuća i 303 duše. — Struge, selo na delti Trebižata, pol sata udaljeno
od Gabele. — Trebižat ili Novo selo, bijaše do g. 1846.
prava močvara. Spomenute godine pokloni ovo mjesto Ali-paša Rizvanbegović
kršćanom, da ga nasele i obrade; nu kad su močvare
osušili i zemlju obradili, uze on cielo selo sa zeniljami pod svoje.
U selu ima 45 katoličkih kuća i 367 duša. — Doljani, selo i
katolička župa (Gabela), brojeća 1119 duša. — Gradac, selo i katolička
župa, broji 150 kuća i 1424 duše. — Utovo, mala varoš i
tvrdjica kod Utovog blata.
Stolac, tvrdja i varošica izpod planine Hrguda, u krasnom
predielu uz rieku Bregavu, koja ovdje tvori liep slap. Tvrdja na
briegu sa svojih pet kula smatra se za najstariju i najjaču u svoj
Hercegovini. Tvrde neki, da je tuj stolovao oko god. 1244. knez
Branivoj i njegovi potomci (Comites Branivojenses ex Barga, oppido
Chelmensis provinciae, oriundi). Za turskoga gospodstva bijaše Stolac
sielom Rizvanbegovića ili Stolčevića. God. 1831. obrani se u njem
glasoviti Ali-paša Rizvanbegović od bosanskih begova, koji su ga
ovdje obsjeli, htjevši ga prisiliti, da š njimi proti Sultanu ustane.
Godine 1840. udari grom u barutanu i razori sav grad; nu g. 1844.
do 1846. sazida ga Ali-paša Rizvanbegović na novo, te ga učvrsti.
Stolac broji 3000—3500 žitelja i to muhamedovaca, pravoslavnih i
katolika. Katolici imaju svoju župu, koja broji 211 porodica i 1537
duša (u samoj varoši 41 kuću i 211 duša, a pravoslavni imaju pol
sata od Stolca u Ošenićih svoju crkvu, koju sagradi Ljuboslav, najmladji
brat Miloslava Miloradovića. U cielom Stolačkom kotaru ima
1500 kršćanskih (211 katoličkih) i samo 500 muhamedovskih kuća.
Stolac udaljen je od Mostara 6 sati. — Pre nj, selo sa 168 katoličkih
žitelja; ovdje je sielo župe Dubravske, koja broji 2033 duše.
Neresinjc, grad na istoimenom polju, broji 100 muhamedovskih,
zatim nešto pravoslavnih i 5 ciganskih kuća, te 800—1000 žitelja.
Kažu, da je taj grad podignut na mjestu, gdje je nekoč bio pravoslavni
samostan, koj su Turci porušili. Nevesinje udaljeno je od Mostara
6 sati. — Dabarsko polje, na njem ima razasutih 80