BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010.
160 —
odjeću moraju svi imati. Osobito se žene rado kite, ter su veoma
ponosne. Travnjaci govore ikavskim narječjem. Muhamedovei imaju
8 pučkih učiona (mejtefa), 1 medrezu i 1 tekiju derviša; katolici
imaju u Docu (Dolcu) liepu učionu za mužku i žensku djecu, zatim
zgradu za ubogu žensku djecu i za milosrdnice (opatice); pravoslavni
napokon imaju takodjer svoju školu, koju polazi 30—40 učenika.
Odkad su beglerbezi prestali vladati u Banjaluci (1736.), pa
sve do Omer-paše bijaše Travnik sielom bosanskih vezira.
Vitez, mala varoš uz cestu šarajevsko-travanjsku, broji 78
do 80 kuća muham. i kršćanskih, ima jednu džamiju, zatim katoličku
crkvu i župu, koja broji 1707 duša (u samom mjestu 204 duše).
Kod Viteza sraziše se god. 1840. (15. i 16. kolovoza) Sarajlije sa
Vedži-pašom, i tuj poginuše od njih Pinjo i Duram-beg. Okolica Viteza
vrlo je ugodna i žitorodna. — Mošunj, selo kršćansko od 15 kuća,
kod utoka Kolotina u Lašvu. Znamenito je radi mnogih starina; neki
dapače kažu, da je tu bila rimska naselbina i da se je mjesto prije
zvalo Karbun (drugi opet misle, da je Garbun današnji Travnik).
Još danas vide se ostanci starih zidina od grada i crkve: na brdu
ruševine crkve (Crkvišće), a na ravnici podori gradova. Seljaci nalaze
tuj i starih novaca (rimske i dalmatinske); jednom dapače nadjoše
i kip, kolik diete od 6—7 godina, kojemu je glava bila od suhoga
zlata, a trup od tvrdoga tuča. — Kr ušica, selo kršćansko, više njega,
jesu toplice. — Gučijagora, pol drugi sat Travniku na sjeveru,
leži u kotlini na podnožju Vlašića, kojom teče potok Guča ili Huča,
ter koju okružuju gore Gorčevica, Uzica i Zržina. Turci zovu to
mjesto Martin-mahala. Gučija gora broji do 80 kuća i to samo katoličkih
; u novije vrieme (1856—1860.) sagradiše tuj franjevački samostan
sa crkvom, ponajviše trudom vrloga biskupa M. Sunjića, koj je
takodjer u crkvi sahranjen. Ob ovoj crkvi piše I. Kukuljević: „Sagradjena
je po načinu kršćanske basilike, ima liepo, ukusno izradjeno
pročelje, ali žalibože četverokutne prozore, što slogu, u kojem je
sagradjena, nimalo neodgovara. S nutra razdieljena je na tri broda,
koje diele sa svake strane po pet čitavih osmokutnih stupova i dva
polustupa. Duga je crkva 59 aršina, široka 26, visoka 25. Pročelje
crkveno ima troja obla vrata. Čemer ili nebo crkve sagradjeno je
od drva, sva ostala crkva od tvrdog kamena. Gradio ju je Ante
Sicilijan, rodom iz Trogira, i to po osnovi stolne crkve Trogirske."
U Gučijoj gori ima stara katolička župa, brojeća 2934 duša (u samom
mjestu 607 duša). Žitelji ove župe svi su katolici, izuzev 3—4 sela.