BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Vjekoslav Klaić <strong>BOSNA</strong> ©MH 2010.<br />
— 137 —<br />
samostalna kustodija i namjestničtvo u Hercegovini, a prvim biskupom bijaše<br />
ovdje sam Barišić. Po šematizmu od g. 1853. imao je hercegovački vikarijat<br />
iste godine: 14 župa, 5087 porodica i 37.789 duša, zatim 27 svećenika.<br />
Po šematizmu od g. 1867. opet imao je ovaj vikarijat iste godine:<br />
19 župa, 6822 porodice i 50.016 duša, zatim 57 svećenika. Po ovih podatcih<br />
vidimo, da katolička crkva u ovom namjestničtvu osobito uspieva,<br />
jer od godine 1853—1873 narasao je tuj broj katolika za 20-910 duša<br />
ili za 55%, a to je za cielo veoma mnogo.<br />
c) T r e b i n j s k a biskupija (Dioecesis Marcano-Tribuniensis),<br />
prostire se u južnoj Hercegovini do medje Dubrovačkoga okružja,<br />
i to većom stranom po Popovom polju. Ova biskupija broji po podatcih<br />
od god. 1878. samo 7 župa (Stolac, Gradac, Dubrave, Kavno,<br />
Trebinja, Rasno i Gabela), 1334 katol. porodica i 9928 duša. Žitelji<br />
stanuju u 156 gradova, trgovišta i sela. Broj svećenika nije nam<br />
poznat, ali jih neće biti više od 10.<br />
Trebinjska biskupija veoma je stara, ali velika nije nikada bila. Sve<br />
do Nikole Ferića (1792) vladahu samostalni biskupi. Godine 1819. počeše<br />
ovom biskupijom upravljati vikari, koje je dubrovački kaptol birao a papa<br />
potvrdjivao \ god. 1839. pako povjeri papa upravu te biskupije dubrovačkomu<br />
biskupu, a taj joj je i sada poglavarom. Godine 1853. imala je ova<br />
biskupija 5 župa, 1012 kat. porodica i 8135 duša, zatim 8 svećenika i 3<br />
crkve. God. 1867. opet brojila je 6 župa. 1200 kat. porodica i 8932 duše.<br />
Saberemo li sve ove podatke u jedno, to vidimo, da katolička<br />
crkva u Bosni i Hercegovini (u Staroj Srbiji nema katolika) broji u<br />
svem 117 župa, 30.689 katol. porodica i 207.119 duša, koje stanuju<br />
u 1428 gradova, trgovišta i sela. Svećenika katoličkih biti će svih<br />
zajedno do 270.<br />
3. Grcko-iztočna crkva.<br />
Grčko-iztočna crkva u Bosni i Hercegovini podieljena je na<br />
tri biskupije: na Sarajevsku, Zvorničku i Mostarsku. Vladike<br />
za ove biskupije imenuje patrijarka carigradski.<br />
Vladika Sarajevski je mitropolita i arhiepiskop, a ostala dva<br />
naprosto su biskupi. Sva tri paze na samostane, crkve i škole, imenuju<br />
župnike te jim sude. Vladikam je uz bok dijecezanska sinoda,<br />
sastojeća od više uglednika; nu ovi rade sve, što žele vladike i<br />
turska vlada.<br />
a) Sarajevska biskupija ili eparkija obsiže sandžake:<br />
Sarajevski, Travanjski, Banjalučki i Bihaćki; zatim trećinu Stare<br />
Srbije ili Novopazarskoga sandžaka, i to odkad bje biskupija u Novom<br />
pazaru dokinuta. Ona broji po podatcih od god. 1865. oko 320 župa<br />
i 340 svećenika.
Change language