BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Vjekoslav Klaić <strong>BOSNA</strong> ©MH 2010.<br />
— 154<br />
Visoko ili Visoki, varoš na lievoj obali Bosne, preko koje vodi<br />
drven most, gdje utiče u nju rieka Lepenica. Visoko leži u veseloj<br />
i plodnoj ravnici, a okoliš je bogat žitom, voćem i rudami svake vrsti.<br />
U varoši ima 4 kamenite i 3 drvene džamije i preko 400 muham.<br />
kuća, medju kojimi se odlikuje kuća begova Zečevića; pravoslavni<br />
imaju 60—70 kuća, svoga popa i crkvu. Ukupno žiteljstvo broji oko<br />
3500 duša. Ovdje ima dobrih tabaka (kožara), koji prave kože za<br />
Osiek i Peštu; isto tako i dosta ćebedžija, koji tvore ćebeta i sagove.<br />
Visoko je glavno mjesto istoimenog kotara, udaljeno je od Sarajeva<br />
na sjevero-zapad 10 sati, a od Travnika 12 sati. Iznad današnje<br />
varoši uzdiže se brieg i tuj bijaše franjevački samostan sv. Nikole i<br />
starodrevni grad bosanskih kraljeva. Tuj izdavaše Stjepan Ostoja<br />
g. 1399. povelje i zove taj grad „dvor kraljevstva mi". — Arnauto<br />
vici, na utoku Lužnice u Bosnu, gdje se nahode zidine samostana<br />
sv. Marije (franjevačkoga). — Moštra, liepo selo kraj Bosne, gdje<br />
mnogi begovi živu. — Mis oca, selo kraj Bosne, ima 60 kuća muhamedovskih<br />
i jednu džamiju. — Slapnica, selo katoličko, gdje se<br />
dobri žrvnjevi kopaju.<br />
Su tiska (Sutjeska, Sudinska), mala varošica na utoku rieke<br />
Poljanske u Trstivnicu (Trstionicu), udaljena je 1'/_ sat od Bosne, a 3<br />
sata od Visokoga. U toj varošici ima 30 kuća kršćanskih, i 3 turske,<br />
a žitelja ima oko 300, od kojih su 238 katolici. U Sutisci je katolička<br />
župa, zatim glasoviti samostan franjevački, i jedna džamija.<br />
Sutiska je znamenito mjesto u historiji bosanskoj, tuj življahu kraljevi<br />
bosanski i izdavahu povelje (god. 1385., 1395. i 1400), te još<br />
danas pokazuje se u varoši neki podor, koj da je bio kraljevski dvor<br />
(Curia Regum). U Sutisci ili blizu nje bio je i drugi kraljevski dvor,<br />
koj se je po istoimenoj rieci prozvao Trstivnicoin („dvor kraljevstva<br />
mi", zovu ga Tvrtko I. i Dabiša); zatim se vide u mjestu<br />
ruševine stare crkve sv. Grgura, zaštitnika ciele Bosne, i podor samostana<br />
duvna sv. Klare.<br />
Prastari samostan franjevački leži sto koraka više sela u kotlini,<br />
okruženoj visokimi stienami. Franjevci imaju tuj povlasticu, da<br />
zvone zvonovi (jedini u Bosni). Uz samostan ima liepa crkva sv. Ivana,<br />
koja je god. 1857. dogradjena. Samostan bje prvi put porušen od<br />
Turaka god. 1464., a god. 1524. razvališe ga tako, da nije ostao<br />
kamen na kamenu. Kasnije ga na novo podigoše, ali god. 1685. izgori,<br />
te istom god. 1821. bje po treći put popravljen i dogradjen.<br />
Župa Sutiska broji 3838 katolika. U okolišu Sutiske vriedna su spo-