08.11.2014 Views

BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Vjekoslav Klaić <strong>BOSNA</strong> ©MH 2010.<br />

— 154<br />

Visoko ili Visoki, varoš na lievoj obali Bosne, preko koje vodi<br />

drven most, gdje utiče u nju rieka Lepenica. Visoko leži u veseloj<br />

i plodnoj ravnici, a okoliš je bogat žitom, voćem i rudami svake vrsti.<br />

U varoši ima 4 kamenite i 3 drvene džamije i preko 400 muham.<br />

kuća, medju kojimi se odlikuje kuća begova Zečevića; pravoslavni<br />

imaju 60—70 kuća, svoga popa i crkvu. Ukupno žiteljstvo broji oko<br />

3500 duša. Ovdje ima dobrih tabaka (kožara), koji prave kože za<br />

Osiek i Peštu; isto tako i dosta ćebedžija, koji tvore ćebeta i sagove.<br />

Visoko je glavno mjesto istoimenog kotara, udaljeno je od Sarajeva<br />

na sjevero-zapad 10 sati, a od Travnika 12 sati. Iznad današnje<br />

varoši uzdiže se brieg i tuj bijaše franjevački samostan sv. Nikole i<br />

starodrevni grad bosanskih kraljeva. Tuj izdavaše Stjepan Ostoja<br />

g. 1399. povelje i zove taj grad „dvor kraljevstva mi". — Arnauto<br />

vici, na utoku Lužnice u Bosnu, gdje se nahode zidine samostana<br />

sv. Marije (franjevačkoga). — Moštra, liepo selo kraj Bosne, gdje<br />

mnogi begovi živu. — Mis oca, selo kraj Bosne, ima 60 kuća muhamedovskih<br />

i jednu džamiju. — Slapnica, selo katoličko, gdje se<br />

dobri žrvnjevi kopaju.<br />

Su tiska (Sutjeska, Sudinska), mala varošica na utoku rieke<br />

Poljanske u Trstivnicu (Trstionicu), udaljena je 1'/_ sat od Bosne, a 3<br />

sata od Visokoga. U toj varošici ima 30 kuća kršćanskih, i 3 turske,<br />

a žitelja ima oko 300, od kojih su 238 katolici. U Sutisci je katolička<br />

župa, zatim glasoviti samostan franjevački, i jedna džamija.<br />

Sutiska je znamenito mjesto u historiji bosanskoj, tuj življahu kraljevi<br />

bosanski i izdavahu povelje (god. 1385., 1395. i 1400), te još<br />

danas pokazuje se u varoši neki podor, koj da je bio kraljevski dvor<br />

(Curia Regum). U Sutisci ili blizu nje bio je i drugi kraljevski dvor,<br />

koj se je po istoimenoj rieci prozvao Trstivnicoin („dvor kraljevstva<br />

mi", zovu ga Tvrtko I. i Dabiša); zatim se vide u mjestu<br />

ruševine stare crkve sv. Grgura, zaštitnika ciele Bosne, i podor samostana<br />

duvna sv. Klare.<br />

Prastari samostan franjevački leži sto koraka više sela u kotlini,<br />

okruženoj visokimi stienami. Franjevci imaju tuj povlasticu, da<br />

zvone zvonovi (jedini u Bosni). Uz samostan ima liepa crkva sv. Ivana,<br />

koja je god. 1857. dogradjena. Samostan bje prvi put porušen od<br />

Turaka god. 1464., a god. 1524. razvališe ga tako, da nije ostao<br />

kamen na kamenu. Kasnije ga na novo podigoše, ali god. 1685. izgori,<br />

te istom god. 1821. bje po treći put popravljen i dogradjen.<br />

Župa Sutiska broji 3838 katolika. U okolišu Sutiske vriedna su spo-

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!