BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010.
_ 5 —
medja potoka Butišnice, a zatim rieke Une do razvaljenoga samostana
Rmanje; poslije je opet suha medja do Zavalja, napokon je
medjom Korana do Sturlića, a iza nje je opet suha medja do Maljevca.
Bosna i Hercegovina nisu dosele nikako još izmjerene, s toga
nemožemo pravo ni znati, koliko površine zapremaju; nu sravnivši
podatke raznih pisaca o tih zemljan možemo kazati, da obie pokrajine
broje po prilici 1130 □ milja ili 622 □ myriam.
Današnja Bosna medjutim sastavljena je od više česti, koje nisu
uvieke na nju spadale. Tako je sva sjevero-zapadna Bosna od hrvatskodalmatinske
medje pa do Vrbasa cjeloviti dio stare kraljevine hrvatske,
te se i danas još zove Turska Hrvatska ili Krajina bosanska.
U ovom kraju bijahu nekoč župe hrvatske: hlievanjska (oko Lievna),
vezentska i plivanjska (oko Jajca), dočim se u kasnije vrieme spominju
tuj župe: sanska i vrbaška. Isto tako nije na Bosnu opadao
prije onaj prediel, koji je stisnut medju Srbiju i Crnu goru, t. j.
današnji sandžak Novopazarski. Ovaj dio bio je odvajkada dio Stare
Srbije ili Raše, te je tek g. 1817. pridružen vilajetu bosanskomu.
Prava ili historijska Bosna obsiže dakle samo onaj dio današnjega
vilajeta bosanskoga, koj se prostire medju Vrbasom, Savom, Drinom
i razvodnimi gorami na jugu.
Da vidimo, koliko prostora zapremaju pojedine te sastavine Bosne:
Prava Bosna broji oko
550 Q zem. milja
Turska Hrvatska 200 „ „ _
Stara Srbija (Novi pazar) 140 „ „ „
Hercegovina 240 „ „ „
Ukupno... 1130 Q zem. milja
U starih knjigah (a i u narodu još danas) zovu se pojedini
predieli bosanski raznimi imeni. U poveljah spominje se banovina
Soli (oko rieke Spreče u sjeveroiztočnoj Bosni), zatim banovina
U šora (na istoimenoj rieci), nadalje Rani a, t. j. kraj oko rieke
Rame izpod planine Raduše. U Hercegovini nalazimo u staro doba
kneževine: Hum ili Zahumje (današnja sjeverna Hercegovina i
dalmatinsko primorje od Neretve do Dubrovnika), Travunju (okoliš
današnjega Trebinja) i zatim Podgorje (zemlja naokolo Nikšićkoga
polja). U Staroj Srbiji zvao se je okoliš grada Sjenice Stari Vlah,
te se je to ime sve do danas u narodu uzdržalo.
U narodu čuju se još i ova imena: Posavina (zemlja nuz
Savu), Podrinje (zemlja uz Drinu), zatim: Skoplje, Kupres,