BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Vjekoslav Klaić <strong>BOSNA</strong> ©MH 2010.<br />
— 55 —<br />
i Savom ostaju prave močvare. Da nabrojimo sada neke oveće i<br />
stalne močvare:<br />
1. Brodača. Ova se močvara prostire Bjelini na sjeveru u<br />
kutu medju Savom i Drinom, prilično je prostrana i nepresahne nikada.<br />
2. Sevarovo blato, zaprema sjeverni dio Lievanjskoga polja<br />
izmedju dalmatinske medje i planine Staretine.<br />
3. B u š k o blato, na južnoj strani Lievanjskoga polja izmedju<br />
dalmatinske medje i planine Tušnice, prostrano je jedan sat.<br />
4. Mostarsko blato, izmedju Širokog briega i Mostara.<br />
Ovo je blato dugo 2 sata, a široko 1 sat. Iz toga blata teče Jasenica<br />
u Neretvu. Nekoč je ta močvara kao što i sva dolina Neretve<br />
oko Mostara tvorila veliko jezero, za koje stari pisac Skylax pripovieda,<br />
da je u sredini svojoj imalo otok, dug 120 stadija.<br />
5. Utovo blato, prostire se na lievoj obali rieke Neretve<br />
izmedju te iste rieke i pritoka joj Krupe.<br />
VI. Podnebje.<br />
Glavno razvodno gorje, koje Bosnu i Hercegovinu luči na dva<br />
pomorja, dieli obie zemlje i u klimatskom obziru na dva posve različita<br />
podnebna prediela. Onaj dio Bosne, kojega rieke utiču u Savu,<br />
možemo ubrojiti u tako zvanu pontsku pokrajinu (kao što Slavoniju<br />
i Ugarsku), a preostavšu čest Bosne i malo ne svu Hercegovinu<br />
uvrstit nam je u sredozemnu pokrajinu. Prema tomu<br />
dielimo Bosnu i Hercegovinu na dva podnebna prediela: na sjeveroiztočni<br />
prediel, kamo spada Turska Hrvatska osim južnoga diela,<br />
zatim prava Bosna i pašaluk Novopazarski, te jedna čest iztočne<br />
Hercegovine; — zatim na jugo-zapadni prediel, kamo ubrajamo<br />
južni dio turske Hrvatske (Glamočko, Lievanjsko i Kupresko<br />
polje) i svu zapadnu Hercegovinu.<br />
1. U sjevero-iztočnom predielu jest podnebje u obće prilično<br />
oštro, nu i zdravo. Najveća toplota u ljetu broji jedva 25—28°R.,<br />
dočim zima dostizava u gorskih dolinah —12 do —16°R., a u gorah<br />
još i više. Po visokih planinah traje zima do 8 mjeseci, snieg zapane<br />
tuj mjeseca studenoga te neokopni do konca svibnja. Po dolinah i u<br />
Posavini zima je blaža, ter sniega ima samo 2—3 mjeseca. Rieke se<br />
malo kad smrzavaju i to samo na kratko vrieme. Najljepša je godišnja<br />
doba upravo jesen. Vjetrova ima malo i to slabih, najviše duva<br />
vjetar s morske strane, po imenu Scirocco. U riečnih dolinah imade
Change language