08.11.2014 Views

BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Vjekoslav Klaić <strong>BOSNA</strong> ©MH 2010.<br />

8 —<br />

da se upliv različitoga tla opaža na fiziognomiji žitelja, u običajih,<br />

pače u istoj nošnji narodnoj.<br />

1. Razvodno gorje.<br />

Razvodno gorje bosansko-hercegovačko nije drugo, van jedan<br />

dio velikoga razvodnoga gorja, koje se na zapadnoj strani balkanskoga<br />

poluotoka proteže od Velike Kapele u Hrvatskoj pa do ogromne<br />

Sare planine, te koje dieli crnomorske rieke od rieka jadranskoga<br />

mora. Bosansko-hercegovačko razvodno gorje hvata se na dalmatinskoj<br />

medji Dinarskih planina (Dinara 1811 '"/), stere se najprije šest sati<br />

iztočno i to pod raznimi imeni, zatim skreće prema jugo-iztoku i svršuje<br />

se na crnogorskoj medji visokom planinom Vojnikom, koju opet spajaju<br />

planine Stol, Kom, Visitor i Prokletija sa Šarom planinom.<br />

Bosansko-hercegovačko razvodno gorje nije jedna kosa, već je<br />

mreža mnogih ogromnih, medjusobno mnogostruko skopčanih i prepletenih<br />

planina, koje se zovu različitimi imeni. Duljina toga gorja<br />

broji do 70 sati, srednja mu je visina 1760'"/, a onizko sedlo u<br />

Ivan planini, brojeće samo 1010 w / abs. visine, ter preko kojega<br />

vodi put iz Sarajeva u Konjic i Mostar, dieli ovo gorje na dvie polovine<br />

: na zapadnu i na jugoiztočnu polovinu.<br />

a) Zapadna polovina ima ponajprije iztočni pravac, a sedlo<br />

Malovanovo (1203 '"/), preko kojega vodi put iz Kupresa (1214 '7)<br />

u Suicu i Livno (788 '7), luči ga opet na dvie hrpe.<br />

Prva hrpa izmedju Dinarskih planina (Dinara 1811 '7, Janski<br />

vrh 1772 '7) i Malovanova sedla sastoji od veoma raztrgane, kraške<br />

visoke ravnice, na kojoj se jedva razabira pojedine kose. Ponajprije<br />

se tuj stere od sjevero-zapada prema jugo-iztoku planina Šator i<br />

njezin nastavak Staretina planina. Obim planinam na iztoku<br />

puklo je Glamočko polje, a ovoga se polja hvata Crna gora (1740 '7).<br />

Dva sata izvoru Sane na jugu dieli se Crna gora na dva diela: sjevero-iztočni<br />

zove se Vitoroga (1580 '7), a jugo-zapadni Hrbine<br />

(1445'7). Oba ova ogranka zatvaraju kotlinu Pribeljsku, a njoj na<br />

jugu sastaju se oba ogranka u jednu kosu pod imenom Malo van a,<br />

koj se polagano spušta do sedla istoga imena. Osim malenoga diela<br />

Crne gore sve su spomenute planine kamenite, obronci su jim strmi,<br />

a mjestimice puni gudura i provala.<br />

Druga hrpa izmedju sedla Malovanova i sedla u Ivan planini<br />

ima već karakter prave kose. Sastoji od planina: Raduše, Zeca i<br />

Bitovnje.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!