BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Vjekoslav Klaić <strong>BOSNA</strong> ©MH 2010.<br />
8 —<br />
da se upliv različitoga tla opaža na fiziognomiji žitelja, u običajih,<br />
pače u istoj nošnji narodnoj.<br />
1. Razvodno gorje.<br />
Razvodno gorje bosansko-hercegovačko nije drugo, van jedan<br />
dio velikoga razvodnoga gorja, koje se na zapadnoj strani balkanskoga<br />
poluotoka proteže od Velike Kapele u Hrvatskoj pa do ogromne<br />
Sare planine, te koje dieli crnomorske rieke od rieka jadranskoga<br />
mora. Bosansko-hercegovačko razvodno gorje hvata se na dalmatinskoj<br />
medji Dinarskih planina (Dinara 1811 '"/), stere se najprije šest sati<br />
iztočno i to pod raznimi imeni, zatim skreće prema jugo-iztoku i svršuje<br />
se na crnogorskoj medji visokom planinom Vojnikom, koju opet spajaju<br />
planine Stol, Kom, Visitor i Prokletija sa Šarom planinom.<br />
Bosansko-hercegovačko razvodno gorje nije jedna kosa, već je<br />
mreža mnogih ogromnih, medjusobno mnogostruko skopčanih i prepletenih<br />
planina, koje se zovu različitimi imeni. Duljina toga gorja<br />
broji do 70 sati, srednja mu je visina 1760'"/, a onizko sedlo u<br />
Ivan planini, brojeće samo 1010 w / abs. visine, ter preko kojega<br />
vodi put iz Sarajeva u Konjic i Mostar, dieli ovo gorje na dvie polovine<br />
: na zapadnu i na jugoiztočnu polovinu.<br />
a) Zapadna polovina ima ponajprije iztočni pravac, a sedlo<br />
Malovanovo (1203 '"/), preko kojega vodi put iz Kupresa (1214 '7)<br />
u Suicu i Livno (788 '7), luči ga opet na dvie hrpe.<br />
Prva hrpa izmedju Dinarskih planina (Dinara 1811 '7, Janski<br />
vrh 1772 '7) i Malovanova sedla sastoji od veoma raztrgane, kraške<br />
visoke ravnice, na kojoj se jedva razabira pojedine kose. Ponajprije<br />
se tuj stere od sjevero-zapada prema jugo-iztoku planina Šator i<br />
njezin nastavak Staretina planina. Obim planinam na iztoku<br />
puklo je Glamočko polje, a ovoga se polja hvata Crna gora (1740 '7).<br />
Dva sata izvoru Sane na jugu dieli se Crna gora na dva diela: sjevero-iztočni<br />
zove se Vitoroga (1580 '7), a jugo-zapadni Hrbine<br />
(1445'7). Oba ova ogranka zatvaraju kotlinu Pribeljsku, a njoj na<br />
jugu sastaju se oba ogranka u jednu kosu pod imenom Malo van a,<br />
koj se polagano spušta do sedla istoga imena. Osim malenoga diela<br />
Crne gore sve su spomenute planine kamenite, obronci su jim strmi,<br />
a mjestimice puni gudura i provala.<br />
Druga hrpa izmedju sedla Malovanova i sedla u Ivan planini<br />
ima već karakter prave kose. Sastoji od planina: Raduše, Zeca i<br />
Bitovnje.