BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010.
— 209 —
krajevih njegovi sinovi i unuci, prozvani po njemu Pavlovići. Da bi se
laglje razumjeli njihovi obiteljski odnošaji, eto njihova rodoslovja:
Radin Jablanić
I
knez Pavao Rađinović (1394.—1415.)
Petar Pavlović (1419.) vojvoda Radoslav Pavlović (1420,—1442.)
žena Tođora
knez Ivaniš knez Petar knez Nikola
(1427,—1442.) (1454.) (1454.)
Vojvoda Radoslav Pavlović pokloni na novo Duhrovčanom grad Sokol
u Konavlju i obeća jim, da neće nijednoga njihovoga čovjeka iz Konavlja
primiti „na Trebinje" (1425). Dvie godine zatim obećaše opet Dubrovčani
vojevođi Radoslavu i sinu njegovu Ivanišu, da neće nipošto primati nevjernih
mu podanika u svoj grad, došli oni iz Trebinja, Bileća ili Urma. Izmedju
god. 1434. i 1430. zaratova na Radoslava humski vojvoda Stjepan Kosaca,
htjevši ga valjda prisiliti, da mu se pokori. Radoslav sam tuži se g. 1439.
Dubrovčanom, da je imao „razmirje sa gospodinom vojvodom Stjepanom
(Kosacom), sinom gospodina kneza Vukca Hranića, da je ovaj zauzeo njegov
grad u Trebinju i tuj mu oduzeo sve zapise i povelje, što jih je imao."
Stjepan Kosaca kano da je i nadalje radio o propasti Pavlovića, pozvav
dapače u pomoć Turke (oko g. 1450.), koji su tom zgodom i Dubrovačke
zemlje ljuto oplienili. Ipak bijahu još g. 1454. braća Petar i Nikola Pavlovići
gospodari dolnjih strana, ter potvrdiše Dubrovčanom stare povelje; ali
već god. 1456. piše turski car Muhamed II. sanđžak-begu hercegovačkomu
i kadiji u Novom glede trgovine dubrovačke. Kad je ugarsko-hrvatski kralj
Matija Korvin oduzeo Turkom dio Bosne, čini se, da ga je zapala i oblast
Trebinjska, jer god. 1465. podieli on fratru Alexandra Dubrovčaninu neka
mjesta u staroj kneževini Trebinjskoj, i to u župi Trebinjskoj sela Cesvinicu,
Necieć i Goricu, u župi Dračevici Sustjepan, Kuti i Mokrine, a u
Popovu Dukljane, Gurmljane i Galčiće.
Trebinja, selo i katolička župa sa 930 duša. — Tvrdoš,
razvaline staroga pravoslavnoga samostana. — Crnac, selo, kod
kojega se nalaze ruševine samostana sv. Petra. Pod okružje Trebinjsko
spadaju još ovi predieli: Zube i, Dračevica, Kruševica,
Trešica, Površ, Korjenici, Banjani i t. d. U Banjanih
nalazi se pravoslavni samostan Kosijerevo, u Zubcih porušeni
samostan Bravenik, a u Korjenićih poznata tvrdjica Klobuk,
kod koje su Rusi god. 1806. nesretno prošli. U samoj tvrdji ima 6
muhamedovskih kuća i 47 duša; izpod tvrdje 5 pravoslavnih kuća
i 39 duša. Pod Korjeniće spadaju još ova mjesta: Župa, selo sa
60 muhamedovskih i 8 pravoslavnih kuća; — Grančarevo (Grnčarevo)
i Zaslap, takodjer omanja sela. — Iz Trebinja vodi dolina
Šutorina u Boku Kotorsku.
V. K1 a i ć , Bosna. 14