BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010.
58 —
koj donosi sobom kišu. Bura duva gdjegdje strašno, osobito po Kupresu,
Duvnu i Lievnu, gdje se često ciela stada ovaca zametu, a i
mnogi putnik glavom plati. Ljeti je vrućina u tom predielu upravo
nesnosna, što je tuj tlo vapneno i kršno, koje se jako ugrije, ter što
mnogo manje pada kiše, nego li u sjevernom predielu. K tomu imade
u ovom predielu u obće malo vođe, pa zato je zapadna Hercegovina
prilično pusta i neplodna. Velika vrućina zavlada već u svibnju, te
dostigne kasnije i 33°R. Usjevi se siju već u polovini ožujka, a žetva
se obavlja koncem lipnja ili početkom srpnja.
VII. Bilje Bosne i Hercegovine.
Flora Bosne i Hercegovine dosta je slabo poznata. Sve, što u
tom obziru znademo, zahvaljujemo iztraživanju Sencltnera, Knappa,
Panto čeka, Blaua, Mollendorfa i drugih, koji su ovimi zemljami
u različitih pravcih putovali. Nu ipak ima dosele velikih prediela,
koji su sasvim botanički nepoznati, a takodjer i proputovane
krajeve nemožemo smatrati dostatno protraženimi, jer jedan ili više
izleta nije dostatno, da se koji prediel dovoljno iztraži.
Nu ipak nam pružaju podatci ovih botanika dovoljan materijal,
ter si možemo barem po prilici stvoriti sliku flore bosanske i hercegovačke.
Već a priori možemo poslutiti, da će flora ovih zemalja biti
veoma bogata; ima tuj najrazličitijih oblika zemaljske površine: ravnica,
dolina, srednjih gora i briegova, pa i planina; ima takodjer
veoma različnih geologijskih formacija, dakle svi su uvjeti tuj, da
bude flora čim bogatija.
Osim toga leži Bosna i Hercegovina na medji dvajuh velikih
odjela evropske flore, a to je uviek uzrok većemu bogatstvu flore.
Kao što je poznato, razlikujemo u Evropi četiri glavne pokrajine
(Gebiet) florine, a to jesu:
1. Arktička ili alpinska flora, koja samo na sjeveru Evrope pokriva
neprekinuto zemlju. Dalje prema jugu dolazi samo u slici otoka na onih.
mjestih, koja se dižu preko stanovite visine, u srednjoj Evropi preko 1260
do 1900 *"/.
2. Flora šumskoga prediela iztočnoga kontinenta (kako ju Grisebach
zove) zauzima cielu sjevernu i srednju Evropu.
3. Flora prediela sredozemnoga mora, koja zaprema tri južna poluotoka
: pyrenejski, apeninski i balkanski.
4. Flora stepna, koja zauzimlje ogromni prostor južne Rusije, te osim
toga kao malen otok dolazi u nizini ugarskoj medju Dunavom i Tisom.