BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010.
— 165 —
razasute zaselke i predgradja: Pijavicu, Volujak, Armanj, Kalinu i
Hercegovac, tamo opet gledaš u raznih oblicih povisoke briegove,
kanoti Tušinu, što se je pružila medju Vrbasom i Plivom kao klin,
tamo brdo Hum, kojemu se je obronak Krpić spustio strmo nad
korito Vrbasa; tamo daleko na sjeveru pukla su polja, kanoti C a-
revo polje na lievoj strani rieke, i prostrana „Dnoluka" sa trinaest
sela na desnoj obali Vrbasa. Nekoć bješe Dnoluka imovinom
bosanskih vladara, danas je uslied darovnice bega Usrefa zemljištem
(vakuf) Begove džamije u Sarajevu.
Malo ne sasvim izvan grada, na lievoj obali Vrbasa podigla se
je u novije vrieme veleliepa crkva katolička. Zemljište za tu crkvu
poklonio je Hadži-Alaj-beg iz stare porodice bosanskih Kulenovića,
koji se rado hvastahu, da su rod starobosanskim kraljem.
Grad Jajce ima svega skupa nešto preko 200 kuća i 6 džamija.
Preko Vrbasa i Plive vode dva široka drvena mosta, te pokazuju
put na jug. u Skoplje i na iztok u Travnik. Od predgradja Jajačkih
spominjemo osobito Kozluk, koj se stere na desnoj obali Vrbasa.
Tuj ima liepih vrtova i tuj stanuju sami katolici. Ovdje je i stara
crkva katolička, zatim župni dvor, u kojem prebiva župnik sa dva
kapelana. Grad Jajce zajedno sa predgradji broji 3000 žitelja, a
medju ovimi ima do 800 katolika. Katolička župa u Kozluku ima
2244 duše. U novije vrieme podigli su Franjevci i pučku školu, koju
polazi 30—50 učenika.
Okolica Jajačka preznamenita je toli sa historijskih uspomena,
koli sa prirodnih ljepota. Vrbasu na iztoku uzdiže se spomenuto već
brdo Hum, a na tom brdu kažu jedno mjesto nazvano „Kraljev
grob", ter pričaju, da je ovdje Mehmed II. dao ukopati posljednjega
kralja Stjepana Tomaševića, nedozvo-livši, da ga sahrane u staru
kraljevsku grobnicu sred grada. Na lievoj strani Vrbasa, a Jajcu na
sjevero-zapadu podiglo se opet Katino brdo, na kojem su nekoć
stajali dvorovi kraljice bosanske Katarine. 0 jezeru i slapu Plive
vidi strane 43 i 53.
Okoliš građa Jajca spadao je još od 7. stoljeća na kneževinu hrvatsku.
Tuj se steraše oko rieke Plive hrvatska župa pl ivanjska, koju grčki pisac
Konstantin bagrenorodjeni u svojih spisih napominje. Tko li je vladao župom
plivanjskom i tko je sagradio Jajce, neznamo. Neki hoće, da je Jajce utemeljio
glasoviti naš rodjak Hrvoja Hrvatić, herceg spljetski i veliki vojvoda
bosanski. On da je dozvao talijanskoga naimara iz napuljske okolice, da mu
gradi grad na spodobu građa „Castello del uovo". Koliko je u toj predaji istine,
nemožemo kazati, ali to znamo', da je Hrvoja živio u Jajcu i da je ovdje