BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010.
— 131 —
3. Uvozna trgovina.
Kolonijalna roba, pamučnine, ulje i mast, spirituosa, svieće, sapun
i finije brašno dovaža se najviše iz Trsta, i to ili kopnom preko
Siska, ili morem pa onda Dalmacijom; vunenine, svilna i posamentirroba,
zatim kovnine i druga roba austrijske industrije dovaža se opet
iz Beča preko Pešte i Zemuna do Brckoga, Broda i Gradiške, a
odavle se uvozi u nutarnju zemlju.
Slador, što se uvaža, većim je dielom kolonijalna roba i to srednje
ruke; francezkoga se sladora uvaža malo C/s ukupne robe), a austrijskoga
ništa. Kava je u Bosni veoma važna hrana. Po gradovih prodaje sama
vlada prženu kavu pojedinim trgovcem. Riža se dovaža samo iz Italije, te
je važnom hranom imućnijih žitelja. Sladora, kave i riže uvaža se u Bosnu
razmjerno malo, i to s toga, što veći dio žitelja (preko 4 4) radi siromaštva
ove robe niti nekupuje.
Pamučnine, t. j. pamučna predja i platno jesu izključivo englezke
tvorine, te se dobivaju iz Trsta. Kattun-roba i damastovani latci od vune
jesu većim dielom englezke, zatim Švajcarske, saske i austrijske tvorine, te
se dopremaju iz Beča. Sukno i fesovi opet jesu češki fabrikati iz moravskih
tvornica, isto tako i svileni latci. Turci najvole kod sukna i svile crvenu,
zelenu, žutu, ažurnu i modričastu boju, a kršćani tamnomodru, suru i crnu
boju. Posamentir-roba, i to porte, gajtani i puceta jesu bečke i Češke tvorine.
Sagovi (ćilimi) iz Rumelije jesu prosti, ali svježe boje i trajni. Bečki
sagovi naprotiv liepi su na oko, ali se brzo deru, pa zato jih Bošnjasi nevole.
Jedan sag rumelijski stoji 7—120 for.
Od kovnina najviše se traži olovo, koje se rabi za kuhinjsko posudje;
zatim biela lima i roba od željeza, i to razno orudje i ključanice.
Mnogo se uvaža i ulja, i to poimence iz Dalmacije i Trsta. Buduć
da hrišćani (pravoslavni) poste na godinu 180 dana, a katolici (kršćani)
105 dana, pa se za posta hrane samo povrteljem, koje je uljem začinjeno :
to se u Bosni troši silesija ulja. Od spirituosa doprema se iz Srbije rakija,
zatim iz Hrvatske i Trsta ocat, pivo, rum i vino. U novije se vrieme uvaža
i pivo, svake godine 2800—3400 Xji.
Quincaillerie-robe, zatim robe od stakla, kamenine, drva i kože uvozi
se razmjerno malo (samo za 165.000 for.), a to pokazuje jasno, kako slabo
mare Bošnjaci za udoban i razkošan život. Isto tako vidimo po tom, što u
Bosni i Hercegovini troše za papir, knjige i slike godimice samo 28.000 for.,
da je ovdje duševna kultura veoma neznatna.
Sol se dovozi u Bosnu iz Beča, Rumunjske te iz Dalmacije (morska
sol). Iz Beča dopremaju sol preko Brckoga, Rajevog sela i Gradiške; iz
Dalmacije preko Lievna, Metkovića i Dubrovnika.
D. Prometala i pomagala trgovini.
Bosna i Hercegovina bile bi u svakom obziru daleko znamenitije
i kulturi pristupnije zemlje, da se je turska vlada malo
više pobrinula za bolja obćila, t. j. za željeznice, drumove i ceste.