BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010.
— 120 —
mice izvode ga samo 30.000 metr. centi. Pasulja rodi na godinu
20.000 metr. centi. 1 )
Od tržnoga bilja najznamenitiji je duhan, kojega se godimice
izvozi do 7000 metr. centi. U samoj Bosni najbolji se duhan sadi
oko Srebrenice, u Staroj Srbiji oko Novog pazara; u Hercegovini
svigdje je duhan dobar, nu najbolji je Trebinjski, koji se izvodi u
okolišu manastira Duži (vidi stranu 64).
Voće. Voćem rodi Bosna sa Hercegovinom obilno. Tuj ima
šljiva, krušaka, jabuka, tunja i trešanja; a u Hercegovini još i smokava
i inoga južnoga voća.
Najznatnije voće jesu šljive, kojih ima više vrsti, a od svih su
najbolje savke ili požegače. Prostrani šljivici po Bosni rode obilnim
plodom, te žitelji peku od njih šljivovicu (rakiju) ili jih suše u pećih,
pa jih prodavaju. Prihod od sušenih šljiva broji 800.000 for. na
godinu; a u svoj Bosni rodi šljiva do 300.000 metr. centi.
Vinogradi. Vinograda ima u samoj Bosni malo: nešto u kotaru
Banjalučkom i Tuzlanskom, više u dolini rieke Rame. U Staroj Srbiji
rodi vino u okolišu Novopazarskom. U Hercegovini uspieva vino svigdje,
a osobito u dolini Neretve kod Konjica i Mostara. Vino je crveno,
ali se nemože takmiti s dalmatinskim, jer neznaju njim baratati. Vina
rodi u Bosni i Hercegovini godimice 6—7000 %.
Livade. Livada ima u Bosni i Hercegovini razmjerno malo.
Godišnji prihod siena i otave broji ukupno do 5,900.000 metr. centi.
1) Po službenih pođatcih (Salname) od g. 1870. bila je iste godine ljetina
u Bosni i Hercegovini ova: pšenice je rodilo 343.456 metr. centi (od
toga najviše u Zvorničkom okružju, preko '/3)5 kukuruza 680.680
m. c. (najviše u Bihaćkom okružju, preko */-); ječma 602.400 m. c.
(najviše u Travanjskom okružju, preko '/ 5 ); raži 77.671 m. c. (najviše
u Travanjskom okružju, preko '/ 3 ); hajdine 25.515 m. c. (najviše
u Travanjskom okružju, preko '4); sirka 30.817 m. c. (malo
ne izključivo u Hercegovini, po ostalih okružjih veoma slabo); prosa
95.058 m. c. (najviše u Banjalučkom okružju, % ukupne ljetine);
zobi 198.359 m. c. (najviše u Bihaćkom okružju, preko '/3)5 lana
3046 m. c. (najviše u Zvorničkom okružju, preko 'A); konoplje
2966 m. c. (najviše u Travanjskom okružju, skoro
l / 3 ); kor una
24.819 m. c. (skoro polovina od toga u Hercegovini); pasulja 23.630
m. c. (najviše u Bihaćkom okružju); riže 3150 m. c. (izključivo u
Hercegovini).
Najbolje rodi: u Zvorničkom okružju pšenica i lan ; u Banjalučkom
proso, šljive i lan; u Bihaćkom kukuruz, zob i pasulj; u Travanjskom
ječam, raž, hajdina, konoplja i korun; u Sarajevskom pšenica; u Novopazarskom
zob; u Hercegovini sirak, korun i riža.