BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010.
199 —
kameni most sa 13 okna, potičući još od Rimljana, a niže njega utiče
Buna u Neretvu. U selu ima pilana i liep dvor Ali-paše sa prekrasnim
vrtom, gdjeno rastu riedke biline i razno južno voće. Tako
ima maslina, smokava, mogranja, a kraj toga ove biline: Vitex agnus
castus, Plumbago europaea i Ruscus aculeatus. Na briegu iznad sela
stajaše u srednjem vieku grad Bona, što ga Konstantin bagrenorodjeni
spominje, nu danas nalaze se ovdje samo još ruševine toga
grada. — Blagaj (hercegovački), stari grad i varoš 2 sata Mostaru
na jugo-iztoku na podnožju gore Veleža, a na sjevernoj strani ravnice
Bišće (god. 1382 izdao je bosanski kralj Stjepan Tvrtko I. povelju
„na Bišću u Podgradi"). Grad iznad sela prilično je star, te
je prije branio varoš Blagaj. U tom gradu prebivaše i stolovaše nekoč
humski herceg Stjepan Kosaca, a kasnije pade u turske ruke, te
služaše njim za obranu; nu danas je sasvim zapušten, ter nema
nikakove vriednosti, premda Muhamedovci tvrde, da je nepredobiv.
Nedaleko grada stoje razvaline malene kule. Priča kaže, da je ovu
kulu u jednoj noći sagradio sin hercega Stjepana, po imenu Grujica,
kojega su Turci premamili, obratili na svoju vjeru i pobunili
proti rodjenomu otcu. Iz ove kule počeo je Grujica strieljati na
otčev grad, u kojem je Stjepan više godina odoljevao Turkom braneć
slobodu Hercegovine. Nijedna vojska nemogaše ga nadjačati; nu proti
navalam sina neuzmognu se braniti, ter on pogibe, a Turci zauzeše
Blagaj. Grujica, koji se kao muhamedovac prozove Ahmetom, postade
pašom. Poviest medjutim nezna, da bi Stjepan Kosaca poginuo nasilnom
smrti; dapače je obćenito poznato, da je on god. 1466. umro
kao vazal turskoga Sultana. Istina je pako i to, da se je sin hercegov
Stjepan poturčio i kasnije prozvao Ahmet-begom. Varoš izpod grada
Blagaja danas je neznatna; imade samo 1 džamiju, 72 muham., 11
pravoslavnih i 9 katoličkih kuća, te 514 žitelja. — Čitluk, podor
staroga grada i crkve skoro nasuprot utoku Drežnice u Neretvu. —
Široki brieg (Široki brig), selo na potoku Listići, 4 sata Mostaru
na sjevero-zapadu. Ovdje je katolička župa, brojeća 3884 duše;
zatim samostan franjevački sa crkvom, osnovan godine 1845. Ovaj
je samostan malo ne u sredini hercegovačkoga vikarijata. U bližoj
okolici ima podora od starih crkava (Sv. Jurja u Ozrnju nad Buhovom),
groblja (Trn, Podjelinak) i gradova. — Dobrinj, ugodna
dolina blizu Širokog briega, gdjeno nalaze željezne i bakrene rudače.
— Šarampov, selo na zapadnoj strani Mostarskog blata, ovdje
blizu nalaze spomenika sa rezbarijami, koji po svoj prilici potiču od