BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010.
— 78 —
Sarajevski Turci drugcije se vladaju. Na Ilin-đan ranim jutrom podigne
se iz Sarajeva malo i veliko, te idu na Trebević-planinu, gdje đo
mrkoga mraka piju, jedu, pjevaju, pucaju, kolo vode, kamena se bacaju i
svakovrstno veselje provode. Da ukriju pravu narodnu, a opravdaju svoju
svečanost, navode razlog ovaj : „Usvojitelj Bosne car Muhamed II.", vele
oni, „na ovaj se je dan penjao na Trebević visoku planinu, ter je motrio,
kako bi lakše mogao posvojiti obližnje tvrđjave i gradove, te zato slavimo
mi taj dan kao spomen toga carskoga čina."
2. Oboa karakteristika bosanskih Hrvata.
Kao što Bošnjaci i Hercegovci govore istim jezikom hrvatskim,
poput ostalih Hrvata, tako su u obče i svojimi tjelesnim i i duševnimi
svojstvi srodni jednokrvnoj braći hrvatskoj, koja živu po Hrvatskoj,
Slavoniji i Dalmaciji. Nu ima i nekih razlika, koje su proizveli podnebni,
politički i vjerski odnošaji. Da prikažemo sada sliku bosanskih
i hercegovačkih Hrvata.
Bošnjake i Hercegovce nadarila je majka priroda preobilno svakim
darom. Jesu to krepki i krasni ljudi. Mužkarci obično su veliki, visoki
1*7 m \ i više; a i žene su ovisoke, jaka uzrasta i veoma rano razvijene.
Prevelikih ljudi ni patuljaka nema medju njimi, isto tako
nećeš naći ni kržljavaca od poroda. Sto se typa tiče, srodni su ponajviše
zagorskim Hrvatom iz Dalmacije. Bošnjaci imaju većinom sive
oči, kosu smedju, koja prelazi češće u plavu, a riedje u crnu boju.
Koža je na tielu više smedjasta, Muhamedovci nose duge brade, do čim
su kršćani golobradi. Mnogi su putnici opazili, da su u Bosni muževi
mnogo ljepši i pristaliji od žena. I žene da su za djetinstva liepa
uzrasta i pristale, nu pošto se rano udavaju, ter težke radnje na
polju obavljaju, to za rana ostare i ljepotu izgube.
Tielo je u Bošnjaka čvrsto, ter lako podnosi svaku nevolju, a
i glad i žedju. Hrane se Bošnjaci i Hercegovci vele priprosto i umjereno,
ponajviše mliekom i lukom, zatim bundevami i pečenim brašnom
od kukuruza. „Obična hrana Bošnjaka", veli Cyprian Robert, Jest
ista, koja i u Malorusa i Poljaka. Nešto kukuruza ih hajdine samlije
se u ručnom mlinu, pa umiesiv to brašno niliekom, načini se neka čorba
po imenu kulija, koja medjutim nije drugo van prosta kaša. Osim
toga prave se maleni, okrugli kolačići, nazvani pita ili tanka, koji
se tik pred ručkom meću u zemljane posudice, ter se u pepelu peku.
Pravih peći ima samo po gradovih. Meso se peče pod vedrim nebom
na ražnjih, koji su od drva, kao što i sve ostalo kućno posudje. Zimi
se hrane samo suhim mesom i kupusom. Krumpira neće muhamedovci