BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010.
600 vučjih koža izvozi; im ja nevidjeh nijednoga, kao što nespazih
ni drugih šumskih životinja, kojih za cielo ima u obilju. Životinje su
preplahe, pa se danju skrivaju po najsamotnijem šikarju. Jastrebova
vidjeli jednom do 40 komada na okupu. Domaće životinje veoma su
kukavne radi slabe paše i još slabije njege po zimi. Goveda su okržljavila
i patuljkasta, ovce su prilično velike, ali mršave, ter imaju
zlu vunu; konji su slični ponijem, jedine koze kano da bolje uspievaju.
U Bosni uvidjeli, da je nekultura štetna bilju i životinjam, i da
životinje mogu samo onda uspievati, rasti, ter se oplemeniti, ako jih
ljudi njeguju i pomažu."
Ova slika bosanskoga životinjstva prilično je nepodpuna, mjestimice
možda i neistinita; zato je dobro, ako ju popunimo podatci iz
Mollendorfa i drugih pisaca.
Glede sisavaca u obće težko je nešta podpuna kazati, zato ćemo
samo gdjekoju opazku spomenuti. Ponajprije iztičemo, da se u Bosni nalaze
po šumah divlje mačke (Felis Catus) i risovi (Felis lynx). Vukova
(Canis lupus) ima svigdje u obilju, što svjedoči znatni broj vučjih koža,
koje svake godine izvoze. Me djed (Ursus arctos) živi takodjer pojedince
po planinari bosanskih, a nalaze ga često u planinah: Zecu, Bjelašnici i
Treskavici. Još češće ga imade u planinah na medji crnogorskoj i u jugoiztočnih
predielih. Od miševa poznate su osim domaćega još dvie vrsti:
crni štakor (Mus rattus), i veoma škodljivi crveni štakor (Mus decumanus),
koj se je tek u novije vrieme trgovinom i prometom u EA r ropu
doselio, ter se silno razprostranio. U Bosni ima crnih štakora, ako ne više,
a to za cielo isto toliko, koliko crvenih štakora, to pako svjedoči jasno, da
Bosna razmjerno malo obći i trguje sa kulturnimi zemljami, jer inače bi
se tuj crveni štakor udomaćio i iztisnuo crnoga štakora isto tako, kako i
po ostaloj Evropi. Zanimivo je nadalje, da u gorah oko gornje Neretve živu
mnoge đivokoze (Capella rupicapra), i to osobito u planinah Leliji, Vučjih
brdih i na visokoj ravnici Zagorju. Iz ovih krajeva dolaze đivokoze često
puta i u Dalmaciju.
Glede ptica udara veoma u oči, da nema u Bosni i Hercegovini
manjih ptica, a napose ptica pjevica; dočim se ptice grabilice sviju rodova
nalaze svigdje u velikom obilju. Osobito se još iztiće rod gavrana (Corvidae),
kojega ima mnogo vrsti i sva sila. Oko Sarajeva nalazi se obično glavati
jastreb (Gyps fulvus); on si pravi gniezdo na strmih, težko pristupnih
hridinah, koje se 200—-300 m j visoko uzdižu iznad brdinah okolo
grada, doliće jatomice u grad i tuj zajedno sa psi ždere strvine, koje po
ulicah leže. Riedje već nalazi se gologlavi jastreb (Vultur monachus).
Kod Mostara vidio je Mollendorf pače i vrst, nazvanu Neophron perenopterus.
— Gavrana ima osobito mnogo, napose galovrana ili krurapača
(Corvus corax), koj pobire ostanke Iješinara i pasa, ter se zato desi
uz velike gradove. Osim toga nalaze se još sve tri vrsti kreja, naime obična
vrana (Corvus frugilegus), galić (Corvus corone) i pepeljugasta vrana
V. Klaić, Bosna. 5