BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010.
13
b) Gfrana izmeđju Vrbasa i Bosne. Ova grana hvata se
razvodnoga gorja kod planine Zeca. Tuj počimaju visoke planine
Štit, Vranića i Radovan, koje teku pravcem sjevero-zapadnim
te imaju visinu od 1400—1600'7. Radovan se na sjeveru spušta do
sedla Karaule (1115 7 7) na vrelištu Lašve, a iza toga sedla uzdiže
se Karaula planina i Suha planina. Ove potonje hvata se
visoka Vlašić-planina (1923 T), koja je središte i sklop svih
gorskih kosa na sjeveru.
Od Vlašića se odvajaju ogranci: na sjevero-zapadu izmedju
Vrbanje i Vrbasa planina Ornavica sa Tisovcem i Osmacom;
na sjevero-iztoku izmedju Usore i Bosne preko Meokrina (1368 *7)
planine : M a z u 1 j a (1450 *7), Vučja planina (1350 '"/), J a vo r j e,
Trogir i Crni vrh (950/). Na sjeveru nastavlja planinu Vlašić
oniža gora Oćeja, a iza ove gore dieli se ta grana na dva ogranka:
jedan se stere na sjevero-iztok, a sastavljaju ga oniže gore izmedju
Ukrine i Bosne, i to Borje (950*7), Krnin i nizko Vučjakb
r d o. Drugi ogranak izpunjuje opet prostor izmedju Ukrine i Vrbasa,
a sastavljaju ga gore Skatavica (950 7 7), Devetina, Careva
gora i napokon Motaj i ca (640 7 7), koja se prostire ćak do Save.
Štit, Vranića, Suha planina i Vlašić u istinu su visoke planine. Sve
ostale gore znatno su niže, a osim Tisovea i Suhe planine zarasle većim
đieloin gustom prašumom. Oćeja i Vučja planina jesu doduše u najviših predielih
alpinskoga karaktera, ali obronci njihovi i ogranci pokriveni su gustom
šumom. Na Radovanu ima najviše crnogorice, a na Mazulji i Trogiru prekrasnih,
skoro neprohodnih bukovih šuma. I nizke gore Oćeji na sjeveru obrasle
su sumarni razne vrsti.
c) Cfrana izmeđju Bosne i Drine. Ova grana hvata se razvodnoga
gorja kod planine Treskavice, gdjeno sedlo jedno, visoko
1215 "7, luči Treskavicu od J ah or ine. Na ovom sedlu izviru potoci
Željeznica i Bistrica, a sedlu na sjevero-iztoku počima Jahorina, visoka
1700 "7. Prema sjeveru snizuje se Jahorina sve niže i niže do sedla
u Vitez planini (1189 '7, po Geigeru i Lebretu samo 945 m 1).
Ovo sedlo razstavlja Jahorinu od planine Romani je (1674 *7), koja
se stere sjevero-iztočno kano nastavak Jahorine. Iza visoke Romanije
sastavljaju ovu granu oniže gore Stubčanica, Ploča, Bor mača
i Stoborje, a njih se hvata opet visoka planina Konj ili Ko nj uh
(1896 *7), koj se može smatrati glavnim sklopom za sve gorske ogranke
izmedju Krivaje, Bosne, Spreče, Drine i Drinače. Konju na iztoku
uzdiže se planina Javornik (1580 *7), a iza njega se ta grana
medju Zvornikom i izvorom Spreče snizuje sve do 800 rn l. Zvorniku