BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010.
— 171 —
Kama, prostrana kotlina, kojom teče rieka Rama (vidi stranu
26). — Za hrvatskih kraljeva iz porodice Držislavovića bijaše ovaj
prediel banovina pod imenom Podrama; kad je ugarski kralj Koloman
postao i hrvatskim kraljem (1102), nazove se on već sliedeće
godine (1103.) „dei gracia Hungariae, Dalmaciae, Chroaciae, Ramaeque
rex". Njegovi prvi nasljednici kano da su izgubili Ramu; nu već
god. 1138. piše se Bela II. „rex Ramae" i odsele ostade taj naslov
ugarsko-hrvatskim kraljem. U kasnije vrieme služilo je ime Rama
za cielu Bosnu; zato se u latinskih listinah i djelih često čita: „Rhama
seu Bosnia" i „Rama et Bosnia". Premda je Rama krševita, ipak je
prilično plodna žitom i voćem; u južnoj česti uspieva dapače i vinova
loza. Naseljena je katolici i muhamedovci (begovi su veoma siromašni);
pravoslavnih u njoj nema. Znatnija mjesta u njoj jesu ova:
Prozor, ponajglavnije mjesto cieloga prediela; prostire se medju
stisnutimi brežuljci više potoka, koji utiču u Dušnicu. Imade oko 160
kuća (6 katoličkih) i 1250 žitelja, ponajviše muhamedovaca, te 4
džamije. Žitelji se približuju govorom Hercegovcem (mjesto ft izgovaraju
na početku rieči ft, a mjesto t veoma često tj). Nad Prozorom
uzdiže se na veoma strmom briegu stari grad Studenac, ponajznatnije
mjesto u staroj Rami. Podor toga grada sastoji od dvospratnoga
tornja, u koj se po narodnoj predaji ulazi podzemnim putem.
Prozor udaljen je ocl Travnika 12 sati. — Uzdo (Uzdol), selo i
župa katolička sa 1045 duša, udaljen od Prozora 2 sata. — Varvara,
selo pod planinom Dragušom; niže sela stoje kuće i džamija
begova Kopčića. Varvara je nekoč bila varoš, gdje su se kopale
zlatne i srebrene rude. — Pro slap, selo i župa katolička, brojeća
3102 duše (u samom mjestu 436). — Šćit, mjesto četvrt sata od
Proslapa udaljeno; ovdje se vide zidine staroga samostana franjevačkog.
Samostan ovaj bio je više puta porobljen od hajduka; jedanput
bje tu 6 fratara izsječeno. Osim razbojnika uznemirivali su fratre i
Turci, što nemogući fratri više podnositi, dogovore se sa Stojanom
Jankovićem, srdarom Kotarskim, te g. 1692. dodje Stojan s vojskom,
pa sve fratre i stanovnike ciele Rame odvede sobom u Dalmaciju.
Fratri se smjeste u Sinju, donesavsi sobom čudotvornu sliku majke
božje, a žitelji (preko 400 kuća) naseliše se po obližnjih selih. —
Slatina, selo blizu ušća Rame u Neretvu; kažu, da tuj ima zlatne
rude. — Triešćani, selo u dolnjoj Rami, katolička župa, brojeća
1082 duše (u samom selu 184).