BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Vjekoslav Klaić <strong>BOSNA</strong> ©MH 2010.<br />
74 —<br />
Vriedno bi bilo, da se pučanstvo bosansko i hercegovačko promotri<br />
još prema prebivalištom, u kojih stanuje, nu za to su podatci<br />
veoma manjkavi. Može se u obće reći, da po prilici V 5 žitelja stanuje<br />
u gradovih, a ostalo pučanstvo prebiva po selih, koja su veoma<br />
razsijana. Osobito kršćani zalaze rado u nepristupne prediele, da<br />
budu sigurni pred zulumcari. S toga ima u Bosni i Hercegovini<br />
mnogo sela i omanjih mjesta, ali su obično veoma neznatna i malo<br />
napučena.<br />
Obje zemlje imaju samo pet gradova, koji broje 10.000 ili više<br />
stanovnika. Gradovi ti jesu: Sarajevo, Mostar,<br />
Banjaluka,<br />
Travnik i Foča. Izmedju 5000—10.000 žitelja broje opet ovi<br />
gradovi: Novi pazar, Zvornik, Plievlje, Dol nj a Tuzla i<br />
Lievno.<br />
II. Hrvati.<br />
1. Jezik, običaji i narodne predaje.<br />
Premda u Bosni i Hercegovini živi najvećim dielom samo jedan<br />
te isti, i to hrvatski narod, to su ipak vjerski, zatim politički<br />
i socijalni odnošaji raztrojili ovaj jedini narod na tri naroda:<br />
na Turke, Bišćane (Vlahe) i Kršćane (Latine). Ovi se luče jedni od<br />
drugih i sand i od službenih ljudi. U istinu medjutim jesu sva tri<br />
tobožnja naroda samo jedan narod, a to svjedoči jezik, mnogi običaji<br />
i narodne predaje (tradicije.)<br />
Svi žitelji slovjenski u Bosni i Hercegovini, bili ma koje vjere,<br />
govore jednini jezikom, i to hrvatskim. Nariečje bosansko-hercegovačko<br />
najkrasnije je i najobilnije od sviju nariečja hrvatskih, pa<br />
su ga upravo zato svi Hrvati uveli u knjigu kao književni jezik.<br />
Bosansko-hercegovački jezik ili ijekavsko nariečje postalo je,<br />
kako V. Jagić historijski dokazuje, miešanjem starijega ikavskoga<br />
sa ekavskim izgovorom i to upravo u sredini medju oba nariečja<br />
kao „symbolon" združenja i pomirenja.<br />
Premda se danas najveći dio Bošnjaka i Hercegovaca služi ij e-<br />
kavskim govorom, to se ipak na mnogih mjestih čuje još ikavski<br />
izgovor. Čini se dapače, da se je veći dio Bosne još u 14. i 15. vieku<br />
služio ikavštinom. To svjedoče stare povelje, a i mnoga mjestna<br />
imena, kojih se i dan danas još stari oblici rabe. Tako se n. pr. i<br />
dan danas čuje Bila stina i Biela stiena, Bili brig i Bieli brieg, Brizovo<br />
polje i Brezovo polje, Livno i Lievno, Medvidgrad i Medjedgrad,<br />
Priboj i Prieboj, Pridor i Priedor, Sutiska i Sutjeska, Susid i
Change language