BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Vjekoslav Klaić <strong>BOSNA</strong> ©MH 2010.<br />
— 166 —<br />
povelje izdavao (god. 1411). Po tom sudimo, da je isti grad njegov bio.<br />
Iza smrti Hrvojine (1415.) udade se njegova udova Jelena (rodjena Nelepić)<br />
za bosanskoga kralja Stjepana Ostoju. Tom zgodom dodje Jajce pod neposrednu<br />
vlast bosanskih vladara.<br />
Za Ostoje i njegovih nasljednika postade Jajce glavnim gradom svoj<br />
kraljevini bosanskoj. To nam medju inimi potvrdjuje i grčki pisac Laonik Halkokondila,<br />
koj veli: „Est et urbs regnique sedes Gaitia sive Jaitza . . ."<br />
Kralj Stjepan Tomaš dozvoli god. 1449. knezu Nikoli Trogiraninu, „da<br />
može u gradu Jajcu načiniti dućan, a uz to se obveza, da će uzimati u tom<br />
dućanu, što mu bude potrebno za kuću i dvor, a da će plaćati kao i inim<br />
trgovcem, što bude pravo." Posljednji kralj Stjepan Tomašević zavoli osobito<br />
ovaj grad. On boravljaše u njem veoma rado („slavni dvor kraljevstva mi"),<br />
te izdavaše ovdje povelje Dubrovčanom (g. 1461). Povelje su ove pisane<br />
ikavštinom, što opet svjedoči, da je Jajce pravi hrvatski grad.<br />
Tako cvjetaše Jajce sve do god. 1463. Kad je ove godine car Melimed<br />
II. zauzeo Bosnu i smaknuo posljednjega kralja, pokori se Mehinedu<br />
i Jajce uz uvjet, da će gradjanom ostati stare pravice i imetak. Nu čim<br />
Mehmed zauze grad, umah pohvata djecu najodličnijih gradjana, te porazpokloni<br />
jedan dio svojim pašam, a drugi dio pošalje u Carigrad. Još iste<br />
godine provali hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin u Bosnu, oduže Turkom<br />
Posavinu i Tursku Hrvatsku sa Jajcem te ustroji jajačku banovinu.<br />
Od g. 1464. —1528. ostade Jajce i ciela banovina u rukuh hrvatskih<br />
kraljeva. Turci navaljivahu češće na grad, nebi li ga opet zadobili, nu vazda<br />
se vratiše razbijenih glava. Najžešće navale zgodiše se god. 1464., 1500.<br />
i 1520., ali hrvatski junaci obraniše se svaki put. Najveća pogibelj zaprieti<br />
Jajcu god. 1524., kadno pade pod grad bosanski paša Usref sa 20.000<br />
ljudi, a njemu se još pridruži Sinan-paša monastirski i Bali-beg, paša srnederevski<br />
i biogradski. Jajce malo da se već nepredade od glada, kadno mu<br />
stiže u pomoć hrvatski junak Krsto Fran kop an, ter ga oslobodi od turske<br />
obsade. Godine 1528. poslie nesretne bitke muhačke obsjedne opet Usrefpaša<br />
grad Jajce, te već za deset dana pade u ruke njegove, pošto mu ga<br />
je dobre volje predao zapovjednik Stjepan Gorbonog, samo da iznese živu<br />
glavu. Odsele ostade Jajce i sva banovina Jajačka u turskih rukuh.<br />
Jajački bani u 16. vieku bijahu: Franjo Berislavić (1499.—1501, i<br />
1503.), Baltazar Bacan (1502.), Juraj Kanižaj i Ivan Bebek (1505.), Bartol<br />
prior vranski (1507.), Juraj Ztresemley (1508.), Petar Keglević (1520.<br />
do 1526.)<br />
Komotin, zapuštena tvrdja 2 sata od Jajca, medju seli Bešpeljom,<br />
Daljevcem i Cvietovićem; ovu tvrdju pokloni g. 1461. kralj<br />
Stjepan Tomašević svojemu stricu Radivoju („Dajemo mu u Luc 1<br />
grad Komotin i pokraj njega goru Bočac, i pokraj njega goru Curnicku<br />
i Daljevac do Seoca, Cvitoviće i Podmilačje selo s obie strane<br />
Vrbasa, i u Jajcu i u Jezeru kuće njegove, mline, vrtle, vinograde<br />
. . . .") — Vienac (Vinac), tvrdja kod Vrbasa, na putu idući<br />
u Skoplje iz Jajca, udaljena je 2 sata od Jajca, te je nedavno za-
Change language