BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010.
— 119
razmjerno malo plodne zemlje, jer od ukupne površine (240 □ milja)
zaprema ovdje neplodno tlo skoro polovinu , naime 103"2 □ milje.
Koliko u obće ima plodovitoga i neplodovitoga tla u kojoj pokrajini,
i kako je gdje plodovita zemlja podieljena na oranice, šume, livade
i pašnjake, to razabiremo najbolje iz ove »križaljke:
Ima
u
Oranica,
vinograda,
vrtova
u □ milj.
Šuma
u □ milj.
Livada i
pašnjaka
u □ milj.
Neplodovite
zemlje
u □milj.
Ukupno
Bosni i Turskoj
Hrvatskoj
202-5
3945
120
33
750
Hercegovini
43'2
48
45-6
103-2
240
Staroj Srbiji
(Novi pazar)
276
635
20-2
28-7
140
Ukupno
273-3
50G
185-8
164-9
1130
Ratarski proizvodi. Premda se u Bosni ni iz daleka neobradjuje
sva zemlja, koja je za oranice, i premda bi uz umniji rad i
obradjeno zemljište 3—5 puta više ploda nosila, nego li u istinu nosi;
to ipak Bosna rodi toliko ratarskimi plodovi, da ima mjestimice suviška,
koj se izvozi. Hercegovina naprotiv rodi slabo, te mora žito
uvažati.
Žito uspieva ponajbolje u Turskoj Hrvatskoj, u Posavini i u
Staroj Srbiji. Plodne su još ove visoke ravnice: Skoplje, Lievanjsko
polje, Nevesinjsko polje, Ljubinjsko polje i Popovo polje. U Bosni
siju sve vrsti žita: najviše kukuruza. Pšenice i raži ima samo u
Posavini, dočim kukuruz, ječam, zob i proso svigdje uspieva. Suvišak
žita iz Posavine izvozi se u Sisak, a žito iz Stare Srbije kupuju
Hercegovci, kojim nerodi zemlja toli obilno. Godišnji prihod od žita
u Bosni i Hercegovini jest ovaj: kukuruze rodi 800.000 metr. centi,
pšenice 330.000 metr. centi, ječma 310.000 metr. centi, zobi 230.000
metr. centi, prosa 150.000 metr. centi, raži 80.000 metr. centi.
Riža mogla bi uspievati na više močvarnih mjesta po Hercegovini
; ali se goji samo u dolini rieke Trebižata, i to napose oko Ljubuškoga.
Hercegovačka riža zaostaje medjutim znatno za talijanskom.
Koru na sade po Bosni razmjerno veoma malo, jerganevole; godi-