BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010.
193
(Korlata), pače i dalje do Siska, Biograda, Pešte i Gjurgjeva. Vraćajuć
se kući, dovoze trgovci na istih ladjah sol, rakiju i drugu
robu. Priedor udaljen je od Banjaluke 10—11, a od Novoga 6 sati,
— Ljubi ja, varošica; udaljena od Priedora iy 2 sat, ima 80 kuća
i nekoliko gvozdenih majdana. — Mataruge, golemo selo muhamedovsko.
— Volar, selo i katolička župa, hrojeća 1045 duša
(u selu 66). — Stara Kieka, selo i katolička kapelanija, koja ima
1140 duša (u samom selu 219). —Kozarac, varoš sa zapuštenom
tvrdjom u vrlo liepoj i plodnoj ravnici, broji 2—3000 žitelja, a udaljena
je od Priedora 2—3 sata. — Blagaj, danas muhamedovsko
selo na utoku Japre u Sanu; nekoč bijaše znamenita tvrdjava, po
kojoj dobi svoje ime porodica Blagajskih knezova (jedan ogranak
toga plemena živi još i danas u Kranjskoj). Neki pisci hoće, da je
turski car Mehmed II. dao u tom gradu smaknuti bosanskoga kralja
Stjepana Tomaševića; nu vjerojatnije je, da se je to dogodilo u hercegovačkom
Blagaju. — Navi bosanski, varoš sa zapuštenom
tvrdjom na utoku Sane u Unu, koja postaje ovdje plovkom, broji
250—300 kuća i 1600 žitelja. Pravoslavni imaju tu svoju župu.
Novi je znamenit sa svoje trgovine; svake je subote tuj sajam, gdje
se najviše prodaje žito, svinje i goveda. Kod Novoga bijahu bitke
god. 1629. i 1717., a god. 1789. zauze ga Laudon.
Kostajnica bosanska, varoš na Uni naprama hrvatskoj Kostajnici,
broji do 4000 većinom muhamedovskih žitelja. — Dubica
bosanska, varošica kod Une, naprama Dubici hrvatskoj, ima malu
tvrdjavu, znamenitu radi bitke godine 1789. Odstoji od Priedora
5 sati. — Moštanica, selo pravoslavno sa samostanom, udaljeno
je od Dubice 2 sata. — Knež-polje, predielje pravoslavno od
2000 kuća. Katolici u okolici Kostajnice, Priedora, Starog Majdana
i Bihaća zovu se „Madžari" (vidi stranu 94).
III. Hercegovina.
Mostarsko okružje (sandžak).
Mostar, glavni grad Hercegovine, prostire se uz Neretvu rieku,
u uzkoj dolini, koju zatvara na iztoku planina Podvelež (Stolac), a
na zapadu gora Hum. Po gori Humu zvala se je u srednjem vieku
sva sjeverna Hercegovina „humskom zemljom" ili Zahumjem. Planine
se ove približuju jedna drugoj tako, da se znatan dio grada
stere po obroncih njihovih. Mostaru na sjevero-iztoku i jugu planine
V. Klaić, Bosna. 13