BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska

Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010.
— 127 —
savezu sa vanjskimi tvrdkami. Trgovačkih mjesta broji Bosna sa Hercegovinom
u obće 45, te su ova većinom ili uz medju ili blizu nje-
Trgovina bosanska kreće se trojakim pravcem: na sjever prema
Posavlju i Podunavlju, na zapad prema Dalmaciji i jadranskom moru,
i na iztok prema Solunu, dotično prema grčkom moru.
U sjevernom trgovačkom predielu ima tri puta, kojimi se trgovina
kreće. Jedan put vodi iz Broda na Savi dolinom rieke Bosne
u sredinu zemlje, poimence u Travnik i Sarajevo; drugi put ide
od Brčkoga Zvorničkim okružjem prema dolnjoj Tuzli i Zvorniku;
treći napokon put spaja Gradišku na Savi sa Banjalukom i njezinim
okružjem. Sa posavskih tržišta (Brčkoga, Broda i Gradiške) obći
Bosna preko Zemuna po Dunavu sa Ugarskom i Austrijom, i preko
Siska sa Hrvatskom i Trstom.
Po zapadnom predielu trgovačkom vode dva glavna i dva pokrajna
puta, koji spajaju Bosnu i Hercegovinu s morem. Od glavnih
puteva vodi jedan iz Spljeta preko Sinja u Lievno, a drugi dolinom
Neretve iz Metkovića preko Gabele u Mostar. Pokrajni putevi jesu:
jedan iz Senja hrvatskom krajinom preko Zavalja u Bihać, a drugi
iz Dubrovnika u Trebinje i na Gacko polje. Od tih je puteva najznatniji
onaj iz Metkovića u Mostar (Konjic i Sarajevo), jer posreduje
malo ne 2 / 5 svekolike uvozne trgovine Tršćanske.
Iztočni prediel trgovački ima samo jedan put i to onaj od
Mitro vice, gdjeno počima željeznica solunska, pa preko Novog pazara
u Sarajevo. Nu taj je put važan samo za provoznu trgovinu, koja
nije baš osobito znamenita.
Buduć da Novi pazar leži na medji Srbije, Bosne, Rumelije i Arbanaske,
to je već svojim geografskim položajem opredieljen, da bude važnom
točkom za promet i trgovinu na balkanskom poluotoku. Sada doduše nije
to mjesto osobito znamenito u trgovačkom obziru, im u prijašnje vrieme
bijaše tako važno, da su Dubrovčani utemeljili ovdje naselbinu. Nadati se
je medjutim, da će doskora, čim se ovaj kraj primiri i valjane ceste i željeznice
sagrade, Novi pazar na novo procvasti, te postati glasovito prornetište
za sredinu poluotoka balkanskoga.
Koliko li se robe iz Bosne izvozi, a i u Bosnu uvozi, o tom
nemamo novijih podataka. Stariji podatci od god. 1864. i 1865. već
su zastarjeli, pa se i medjusobno nesudaraju; nu ipak podajemo pregled
bosanske trgovine od godine 1864., da bi si približno stvorili
sliku o njoj.