BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI ... - Matica hrvatska
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Vjekoslav Klaić <strong>BOSNA</strong> ©MH 2010.<br />
— 121 —<br />
v<br />
Sume. Najbogatija je Bosna šumami, u kojih raste sve drveće,<br />
koje može pod ovim podnebjem uspievati. Veći dio bosanskih planina<br />
zarasao je neizmjernimi šumami, u kojih nije još nitko nijednoga drveta<br />
posjeko. Tako n. pr. ima u planinah Mazulji, u Zarudju i u Vranu<br />
pravih prašuma, gdje no stara stabla gniju i trunu, te tvore zemlju<br />
crnicu. U planini Trogiru opet nalaze prekrasnih bukava, visokih<br />
38—40 °"f i veoma debelih. Ponajglavnije šume sastoje od hrastova<br />
(osobito tvrdih), bukava, jela, smreka i t. d. U tih šumah ima silesija<br />
divljači i grabežljivih zvieri, kanoti: srna, jelena, medjeda, vukova,<br />
lisica, risova, divljih mačaka, jazavaca, kuna i t. d.<br />
Sve do god. 1851. smatraše bosansko plemstvo ove prostrane<br />
šume svojom imovinom. Nu svladavši Omer-paša bosanski ustanak,<br />
oduže Bošnjakom šume i učini je imovinom državnom, te sada ima<br />
u Bosni veoma malo šuma, koje bi pripadale posebnikom. Pojedine<br />
obćine i žitelji bosanski smiju doduše uzimati iz carskih šuma drva<br />
za svoju porabu, ali trgovati drvi nesmije nitko, ako zato nedobije<br />
dozvolu i neplati najamnine.<br />
Premda je poljsko gospodarstvo u Bosni na veoma nizkom<br />
stupnju, ipak podaje ono liep godišnji prihod. Godišnji prihod od<br />
bosanskoga gospodarstva lahko se može proračunati. Poznato je naime,<br />
da svi Bošnjaci plaćaju vladi kano porez tako zvanu „desetinu",<br />
t. j. deseti dio od svega, što „niče i raste". Po službenih podatcih<br />
iznosi desetina u Bosni 1*8 do 2 milijuna forinti; sav dakle prihod<br />
poljskoga gospodarstva (izuzev šumarstvo) u Bosni i Hercegovini<br />
vriedi 18—20 milijuna forinti.<br />
2. Stočarstvo.<br />
Kraj poljskoga gospodarstva moglo bi u Bosni i stočarstvo<br />
veoma dobro uspievati. Narod medjutim slabo mari za to, da mu<br />
stoka bude što bolja, a ni vlada nije se nikada pobrinula, da podigne<br />
tu granu narodne privrede, premda je Bosna za to upravo kanoti<br />
stvorena, jer ima mnogo pašnjaka i šuma.<br />
Goveda. Goveda u Bosni u obće su malena i slaba, a osobito<br />
krave, koje daju malo mlieka. Bošnjaci mare za svoja goveda veoma<br />
malo, puštaju jih i po zimi pod vedrim nebom i hrane jih kukavno.<br />
Najbolja su goveda u okolišu Mostarskom, gdje su nešta veća i jaca,<br />
zatim u Turskoj Hrvatskoj i u predielu medju Srebrenicom, Sara-<br />
J evom, Goraždom i Višegradom. Godine 1865 brojilo se je u Bosni
Change language