sto i kako s papirima KB 06.indd

More documents

Recommendations

Info

SA»UVATI, ZA©TITITI, KORISTITI 137 Za sve radnje s elektroničkim ispravama moraju se primjenjivati odgovarajući tehnološki postupci i oprema (informacijsko-komunikacijski uređaji i programi) koji omogućuju zaštitu postupaka i elektroničkih isprava. VI. I NA KRAJU ZAKON O RAČUNOVODSTVU Zakon određuje da se unos podataka u poslovne knjige temelji na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama. Sadržaj knjigovodstvene isprave mora biti takav da nedvojbeno i istinito predstavlja poslovni događaj i da obuhvaća sve podatke potrebne za unos u poslovne knjige. Knjigovodstvena isprava može se sastaviti ili napisati elektroničkim računalom, pisaćim strojem i ručno. Kontrolirana knjigovodstvena isprava i prezentirana informatička ili telekomunikacijska transakcija mora biti sastavljena tako da je nepristrana stručna osoba, koja nije sudjelovala u poslovnom događaju, može koristiti za nesmetanu spoznaju o prirodi poslovnog događaja. Neovisno o tehnici unosa poslovnih promjena, poslovne knjige moraju biti utemeljene na načelu nepromjenjivog zapisa o nastalom poslovnom događaju. Knjigovodstvena isprava jest pisani dokaz ili memorirani elektronički zapis o nastalom poslovnom događaju, a služi kao podloga za unošenje podataka u poslovne knjige i nadzor nad obavljenim poslovnim događajem. Unos podataka u poslovne knjige ustrojava se i obavlja tako da osigurava: >> zahtjeve kontrole unesenih podataka, >> ispravnost unosa podataka, >> čuvanje podataka, >> mogućnost uporabe podataka, >> mogućnost dobivanja uvida u promet i stanje konta glavne knjige, >> mogućnost uvida u kronologiju obavljenog unosa poslovnih događaja. OTVORENI KÔDOVI Vlada RH je 12. srpnja 2006. donijela Odrednice razvitka i uporabe računalnih programa s otvorenim kôdom u tijelima državne uprave (preporuke o otvorenom kôdu nisu naodmet i OCD- -ima).
138 ©TO I KAKO S „PAPIRIMA“ ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRU©TVA VI. I NA KRAJU Računalni programi koji se preuzimaju/ nabavljaju kao vlasnički zatvoreni programski sustavi 46 vrlo brzo smanjuju transparentnost rada. Pojedinačna programska rješenja koja zadržavaju pravo na vlasništvo proizvođača/dobavljača programskih rješenja postupno dovode do ovisnosti tijela o malom broju mogućih dobavljača usluga održavanja, razvoja i proširenja već nabavljenih programskih rješenja. Postoji velika opasnost da se povijesni zapisi ne mogu nakon određenog vremena preuzeti i u čitljivom obliku predstaviti uslijed zatvorenog (najčešće vlasničkog) programskog rješenja za koje više ne postoji licenca ili proizvođač ne podržava stare oblike zapisa. Sadržaji u elektroničkom obliku (digitalni sadržaji) najčešće su proizvedeni vlasničkim programskim proizvodima koji stvaraju zatvorene formate (zapise) digitalnih sadržaja. Za razliku od vlasničkog, privatnog i ograničenog dosega licenciranih programskih rješenja u okruženju informacijske tehnologije djeluje i sustav javnog, otvorenog i slobodnog korištenja programskih rješenja koja su dostupna u izvornom obliku (kôdu), tj. u čovjeku čitljivom izrazu kojim je programsko rješenje izrađeno prije njegove pretvorbe u strojni kôd. Ta se rješenja nazivaju programi s otvorenim odnosno slobodnim izvornim kôdom. Otvoreni programi omogućuju pristup izvornom kôdu napisanom u programskom jeziku kojim je izrađeno namjensko programsko rješenje što omogućuje korisnicima odnosno informatičarima kako čitanje tako i mijenjanje i prilagođivanje izvornog programa trenutnim potrebama. Otvoreni programi su istodobno i računalni programi čiji se izvorni kôd slobodno razmjenjuje, dopunjuje, mijenja i povezuje s drugim programskim rješenjima temeljenim na otvorenom kôdu. Otvoreni programi temelje se na načelu slobode uporabe, izmjene, dopune, poboljšanja unaprjeđivanja i naknadne distribucije programskih rješenja. Ta sloboda u uporabi programskih rješenja omogućuje zainteresiranim stranama zajednički rad u unaprjeđivanju ili proširenju funkcionalnosti programskog rješenja bez pritiska vlasničkog odnosa koji sprječava takvu suradnju. Otvorene norme javno su dostupne i objavljene na način da je omogućeno njihovo opetovano i slobodno korištenje uz naknade sukladne troškovima objave i dostave i bez ograničenja u pogledu zaštite intelektualnog vlasništva. Kao dio stalnih aktivnosti poticanja primjene otvorenih standarda i međunarodnih norma, Središnji državni ured za e-Hrvatsku predložio je usvajanje dviju međunarodnih norma koje opisuju formate dokumenata: 46 Do sada se najveći dio programskih rješenja preuzimao od dobavljača u završnom obliku za izravnu ugradnju u računalne sustave. Izvorni oblik u kojem su programska rješenja izrađivana prije njihova pretvaranja u strojno čitljiv oblik do sada se u pravilu nije isporučivao uz preuzeta programska rješenja. Programska rješenja preuzimala su se pod uvjetima licencnih odnosa s dobavljačima i bez mogućnosti mijenjanja, dopune ili povezivanja s programskim rješenjima različitih dobavljača. Takva se rješenja oblikuju u vlasničke proizvode s krutim komercijalnim uvjetima korištenja i ograničenim ili nikakvim mogućnostima upravljanja takvim programskim rješenjima od tijela državne uprave. Na taj su način tijela državne uprave djelomično dovedena u ovisnost o dobavljaču pojedinog programskog rješenja što može dovesti do stvaranja zatvorenih informacijskih sustava i time otežati uspješnost i učinkovitost djelovanja e-uprave.
Page 1 and 2:
ÆIVANA HE-BELI ORGA GANI ZA CIJA C
Page 3 and 4:
Izdavač: Documenta — Centar za s
Page 5 and 6:
4 ©TO I KAKO S „PAPIRIMA“ ORGA
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
10 Ni jedna druga vrsta materijala
Page 13 and 14:
12 ©TO I KAKO S „PAPIRIMA“ ORG
Page 15 and 16:
Page 18 and 19:
II. NA PO»ETKU 17
Page 20 and 21:
SA»UVATI, ZA©TITITI, KORISTITI 19
Page 22 and 23:
Page 24 and 25:
Page 26 and 27:
Page 28 and 29:
Page 30 and 31:
Page 32:
Page 35 and 36:
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
38 MODEL RAZINA SRE-IVANJA FONDA II
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48:
46 PRIMJER RAZINA SRE-IVANJA FONDA
Page 49 and 50:
Page 51 and 52:
50 PRIMJER RAZINA SRE-IVANJA SERIJE
Page 53 and 54:
Page 55 and 56:
Page 57 and 58:
Page 59 and 60:
Page 61 and 62:
Page 63 and 64:
Page 65 and 66:
Page 67 and 68:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 80 and 81:
IV. OPIS GRADIVA I OCD-a 79
Page 82 and 83:
Page 84 and 85:
Page 86 and 87:
Page 88 and 89: SA»UVATI, ZA©TITITI, KORISTITI 87
Page 112 and 113: V. »UVANJE I ZA©TITA 111
Page 128 and 129: VI. I NA KRAJU 127
Page 156 and 157: LITERATURA, PROPISI, STANDARDI I WE
Page 158 and 159: 19. Perović-Ivović, S. Preventivn
Page 160 and 161: IZDANJA INTERNATIONAL COUNCIL ON AR
Page 162 and 163: Dio relevantnih ISO standarda SA»U
Page 164 and 165: 13. Pravilnik o zaštiti i korište
Page 188 and 189:
Page 190 and 191:
Page 192 and 193:
Page 194 and 195:
Page 196 and 197:
Page 198 and 199:
Page 200 and 201:
199 O DOCUMENTI DOCUMENTA — CENTA
Page 202:
ISBN: 978-953-95433-2-5 ©TO I KAKO
show all

sto i kako s papirima KB 06.indd

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?