sto i kako s papirima KB 06.indd
sto i kako s papirima KB 06.indd
sto i kako s papirima KB 06.indd
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
14<br />
©TO I KAKO S „PAPIRIMA“ ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRU©TVA<br />
I. UVOD<br />
Članak 19. Opće deklaracije o ljudskim pravima 2 određuje: „Svatko ima pravo na slobodu mišljenja<br />
i izražavanja. To pravo obuhvaća slobodu zadržavanja mišljenja bez vanjskih pritisaka<br />
te slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg sredstva javnog<br />
priopćavanja i bez obzira na granice.“ Arhivsko je gradivo kulturno dobro, a članak 27. određuje:<br />
„Svatko ima pravo slobodno sudjelovati u kulturnom životu svoje zajednice, uživati u umjetnosti,<br />
pridonositi znanstvenom razvoju i koristiti njegove prednosti.“ Sva<strong>kako</strong> se Deklaracija ne<br />
odnosi samo na gradivo državnih tijela, nego na razinu građanske odgovornosti prema sadašnjim<br />
i budućim naraštajima obvezuju i OCD-e.<br />
Za što objektivnije razumijevanje i shvaćanje naše sadašnjosti i prošlosti jednako je važno<br />
gradivo nastalo radom državnih tijela, kao i gradivo nastalo radom OCD-a. Poznajući prošlost<br />
možemo utjecati na budućnost. Dio organizacija civilnoga društva u Hrvatskoj je imao, i još<br />
uvijek ima, ulogu neke vrste (neželjenog) ogledala društva u kojem živimo. Kako je rekao donedavni,<br />
dugogodišnji predsjednik HHO-a, prof. dr. sc. Žarko Puhovski: Nesposobnost zajednice<br />
da obavi čak i osnovne pretpostavke suočavanja s prošlošću iskazuje se najjasnije u činjenici da<br />
se u javnosti još uvijek operira s dvjema listama nestalih u ratu (na osnovi etničkoga podrijetla),<br />
a da, primjerice, ime Aleksandre Zec nije na popisu djece poginule u ratu na kojemu inzistiraju<br />
vladini i nevladini izvori . 3<br />
Ni jedan sadašnji i budući znanstvenik i istraživač razvoja zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj,<br />
i šire, neće moći u svojem radu zaobići, na primjer, materijale i rad sa žrtvama nasilja SOS<br />
telefona za žene i djecu žrtve nasilja, promociju prava na prigovor savjesti Antiratne kampanje,<br />
nestranačko nadgledanje izbornog procesa GONG-a, kampanje Zelene akcije za Jadran ili zabranu<br />
sijanja GM usjeva, amandmane na zakone i peticije Baba, više desetaka tisuća slučajeva<br />
kršenja ljudskih prava koje je zaprimio HHO, plakate i tv spotove Lorija…<br />
Svjesna poteškoća s kojima se OCD-i susreću, a <strong>kako</strong> bi im bez naknade pomogla sačuvati<br />
gradivo, Documenta — Centar za suočavanje s prošlošću je 2006. objavila prijevod publikacije<br />
„Zapisi nevladinih organizacija, Zajedničko pamćenje, Praktičan vodič u 60 pitanja“ 4 , i za<br />
OCD-e organizira praktične tečajeve: „Što i <strong>kako</strong> s <strong>papirima</strong>“. Pokazalo se <strong>kako</strong> je potrebno<br />
otići korak dalje i OCD-ima dati vrlo konkretne, pisane upute <strong>kako</strong> srediti, pohraniti i popisati<br />
gradivo. Publikacija koju držite u ruci realizacija je ove inicijative.<br />
2<br />
Usvojene i proglašene na Općoj skupštini UN-a 10. prosinca 1948. http://www.human-rights.hr/centar.htm<br />
3<br />
Govor na otvorenju II. međunarodne konferencije o utvrđivanju istine nakon ratnih sukoba, 8. i 9. veljače 2007.,<br />
Zagreb.<br />
4<br />
http://www.documenta.hr/dokumenti/60pitanja.pdf