12.01.2015 Views

sto i kako s papirima KB 06.indd

sto i kako s papirima KB 06.indd

sto i kako s papirima KB 06.indd

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

14<br />

©TO I KAKO S „PAPIRIMA“ ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRU©TVA<br />

I. UVOD<br />

Članak 19. Opće deklaracije o ljudskim pravima 2 određuje: „Svatko ima pravo na slobodu mišljenja<br />

i izražavanja. To pravo obuhvaća slobodu zadržavanja mišljenja bez vanjskih pritisaka<br />

te slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg sredstva javnog<br />

priopćavanja i bez obzira na granice.“ Arhivsko je gradivo kulturno dobro, a članak 27. određuje:<br />

„Svatko ima pravo slobodno sudjelovati u kulturnom životu svoje zajednice, uživati u umjetnosti,<br />

pridonositi znanstvenom razvoju i koristiti njegove prednosti.“ Sva<strong>kako</strong> se Deklaracija ne<br />

odnosi samo na gradivo državnih tijela, nego na razinu građanske odgovornosti prema sadašnjim<br />

i budućim naraštajima obvezuju i OCD-e.<br />

Za što objektivnije razumijevanje i shvaćanje naše sadašnjosti i prošlosti jednako je važno<br />

gradivo nastalo radom državnih tijela, kao i gradivo nastalo radom OCD-a. Poznajući prošlost<br />

možemo utjecati na budućnost. Dio organizacija civilnoga društva u Hrvatskoj je imao, i još<br />

uvijek ima, ulogu neke vrste (neželjenog) ogledala društva u kojem živimo. Kako je rekao donedavni,<br />

dugogodišnji predsjednik HHO-a, prof. dr. sc. Žarko Puhovski: Nesposobnost zajednice<br />

da obavi čak i osnovne pretpostavke suočavanja s prošlošću iskazuje se najjasnije u činjenici da<br />

se u javnosti još uvijek operira s dvjema listama nestalih u ratu (na osnovi etničkoga podrijetla),<br />

a da, primjerice, ime Aleksandre Zec nije na popisu djece poginule u ratu na kojemu inzistiraju<br />

vladini i nevladini izvori . 3<br />

Ni jedan sadašnji i budući znanstvenik i istraživač razvoja zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj,<br />

i šire, neće moći u svojem radu zaobići, na primjer, materijale i rad sa žrtvama nasilja SOS<br />

telefona za žene i djecu žrtve nasilja, promociju prava na prigovor savjesti Antiratne kampanje,<br />

nestranačko nadgledanje izbornog procesa GONG-a, kampanje Zelene akcije za Jadran ili zabranu<br />

sijanja GM usjeva, amandmane na zakone i peticije Baba, više desetaka tisuća slučajeva<br />

kršenja ljudskih prava koje je zaprimio HHO, plakate i tv spotove Lorija…<br />

Svjesna poteškoća s kojima se OCD-i susreću, a <strong>kako</strong> bi im bez naknade pomogla sačuvati<br />

gradivo, Documenta — Centar za suočavanje s prošlošću je 2006. objavila prijevod publikacije<br />

„Zapisi nevladinih organizacija, Zajedničko pamćenje, Praktičan vodič u 60 pitanja“ 4 , i za<br />

OCD-e organizira praktične tečajeve: „Što i <strong>kako</strong> s <strong>papirima</strong>“. Pokazalo se <strong>kako</strong> je potrebno<br />

otići korak dalje i OCD-ima dati vrlo konkretne, pisane upute <strong>kako</strong> srediti, pohraniti i popisati<br />

gradivo. Publikacija koju držite u ruci realizacija je ove inicijative.<br />

2<br />

Usvojene i proglašene na Općoj skupštini UN-a 10. prosinca 1948. http://www.human-rights.hr/centar.htm<br />

3<br />

Govor na otvorenju II. međunarodne konferencije o utvrđivanju istine nakon ratnih sukoba, 8. i 9. veljače 2007.,<br />

Zagreb.<br />

4<br />

http://www.documenta.hr/dokumenti/60pitanja.pdf

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!