02.11.2014 Views

Vjerojatnost i matematička statistika - Poslijediplomski specijalistički ...

Vjerojatnost i matematička statistika - Poslijediplomski specijalistički ...

Vjerojatnost i matematička statistika - Poslijediplomski specijalistički ...

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

8.3.2 Parametar Poissonove razdiobe<br />

Konstrukcije pouzdanih intervala za slučajeve malog i velikog uzorka su slične kao za vjerojatnost<br />

uspjeha u binomnoj razdiobi.<br />

Neka je X = (X 1 , X 2 , . . . , X n ) slučajni uzorak iz P (λ)-distribuirane populacije. Tada<br />

je Y := X 1 + X 2 + · · · + X n ∼ P (nλ). MLE za λ je<br />

ˆλ = Y n = X.<br />

Ako je uzorak mali (n je mali broj), 95%-pouzdani interval za λ dobije se rješavanjem<br />

sustava nejednadžbi<br />

F Y (y|λ) ≥ 0.025, 1 − F Y (y − 1|λ) ≥ 0.025,<br />

gdje je y opažena vrijednost od Y , a F Y funkcija distribucije od Y :<br />

y∑ (nλ) k<br />

F Y (y|λ) = e −nλ , y = 0, 1, 2, . . .<br />

k!<br />

k=0<br />

Pokazuje se da je funkcije λ ↦→ F Y (y|λ) strogo padajuća na ⟨0, +∞⟩, pa za granice ˆλ 1 =<br />

ˆλ 1 (y), ˆλ 2 = ˆλ 2 (y) 95%-pouzdanog intervala [ˆλ 1 (Y ), ˆλ 2 (Y )] vrijedi da su rješenja jednadžbi:<br />

F Y (y|ˆλ 2 ) = 0.025, 1 − F Y (y − 1|ˆλ 1 ) = 0.025.<br />

Ako je n velik broj, tada za konstrukciju aproksimativnog 95%-pouzdanog intervala za<br />

λ koristimo standardiziranu verziju statistike X,<br />

X − λ<br />

√<br />

λ<br />

√ n ∼: N(0, 1),<br />

kao pivotne veličine, odnosno njenu modificiranu verziju<br />

X − λ√ n ∼: N(0, 1).<br />

√ˆλ<br />

Dakle, aproksimativni 95%-pouzdani interval za λ je<br />

√<br />

ˆλ<br />

ˆλ ± 1.96 ·<br />

n .<br />

8.4 Pouzdani intervali za probleme s dva uzorka<br />

Usporedba parametara dviju populacija obično se bazira na nezavisnim uzorcima iz tih populacija.<br />

Na primjer, ako se radi o parametrima očekivanja, jasno je da ćemo ih usporedivati<br />

pomoću njihovih procjena, odnosno <strong>statistika</strong> X 1 i X 2 . Važnost pretpostavke o nezavisnosti<br />

uzoraka sada se vidi iz sljedećih relacija. Ako su uzorci nezavisni, tada je<br />

Var[X 1 − X 2 ] = σ2 1<br />

n 1<br />

+ σ2 2<br />

n 2<br />

,<br />

a ako su zavisni moramo uzeti u obzir njihovu korelaciju:<br />

Var[X 1 − X 2 ] = σ2 1<br />

n 1<br />

+ σ2 2<br />

n 2<br />

− 2 cov[X 1 , X 2 ].<br />

Brojevi n 1 i n 2 označavaju duljine prvog, odnosno drugog uzorka, a σ1 2 i σ2 2<br />

varijance.<br />

Najčešća forma zavisnosti je kada imamo sparene podatke.<br />

su populacijske<br />

74

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!