Vjerojatnost i matematička statistika - Poslijediplomski specijalistički ...
Vjerojatnost i matematička statistika - Poslijediplomski specijalistički ...
Vjerojatnost i matematička statistika - Poslijediplomski specijalistički ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
dijagram frekvencija (tj. visine stupaca predstavljaju iznose frekvencija), na slici 1.2 pomoću<br />
stupčastog dijagrama relativnih frekvencija, a na slici 1.3 pomoću strukturnog dijagrama.<br />
Stupčasti dijagrami relativnih frekvencija koristi se za grafičku usporedbu frekvencijskih<br />
distribucija više skupova podataka istoga tipa, na primjer, dobivenih mjerenjem istog statističkog<br />
obilježja na raznim uzorcima. Strukturni dijagrami se koriste za prikaz frekvencijskih<br />
distribucija varijabli s (relativno) malo razreda. Za prikaz distribucija nominalnih varijabli<br />
s (relativno) mnogo razreda najčešće se koriste položeni stupčasti dijagrami s razredima<br />
sortiranima po veličini frekvencije.<br />
1.3 Histogrami i frekvencijske distribucije grupiranih vrijednosti<br />
Za razliku od diskretnih numeričkih i kategorijalnih varijabli, vrijednosti se neprekidnih<br />
varijabli (u pravilu) ne ponavljaju, pa se skupovi takvih podataka ne mogu prikazivati<br />
pomoću frekvencijske distribucije na način opisan u 1.2. Za njihov prikaz koristimo<br />
frekvencijsku distribuciju grupiranih vrijednosti. Preciznije, vrijednosti varijable grupiramo<br />
u konačno mnogo razreda, a zatim odredimo frekvencije (i/ili relativne frekvencije)<br />
tih razreda. Razredi su predstavljeni sa medusobno disjunktnim intervalima kojima su<br />
obuhvaćane sve vrijednosti varijable (tj. razredi čine konačnu particiju područja vrijednosti<br />
varijable).<br />
Frekvencijska distribucija grupiranih vrijednosti varijable grafički se prikazuje histogramom.<br />
Histogram je sličan stupčastom dijagramu, ali, za razliku od stupčastog dijagrama,<br />
prikazuje se u Kartezijevom koordinatnom sustavu. Sastoji se od onoliko pravokutnika<br />
koliko ima razreda, s osnovicama nad intervalima koji reprezentiraju razrede na osi apscisa.<br />
Površina svakog takvog pravokutnika jednaka je relativnoj frekvenciji razreda kojeg<br />
predstavlja. Dakle, ukupan zbroj površina pravokutnika histograma je jednak jedan.<br />
Primjer 1.4 Raspolažemo sa 100 podataka o iznosima šteta zbog popuštanja vodovodnih<br />
instalacija po policama osiguranja kućanstava.<br />
243 306 271 396 287 399 466 269 295 330<br />
425 324 228 113 226 176 320 230 404 487<br />
127 74 523 164 366 343 330 436 141 388<br />
293 464 200 392 265 403 372 259 426 262<br />
221 355 324 374 347 261 278 113 135 291<br />
176 342 443 239 302 483 231 292 373 346<br />
293 236 223 371 287 400 314 464 337 308<br />
359 352 273 267 277 184 286 214 351 270<br />
330 238 248 419 330 319 440 427 343 414<br />
291 299 265 318 415 372 238 323 411 494<br />
Minimalna vrijednost opažane varijable je 74, a maksimalna 523. U nedostatku dodatnih<br />
informacija o području mogućih vrijednosti te varijable, pretpostavit ćemo da se one kreću<br />
u rasponu od 50 do 550 novčanih jedinica. To područje particioniramo u 10 razreda kako<br />
je prikazano u frekvencijskoj tablici grupiranih vrijednosti.<br />
8