12.05.2015 Views

Osman (nedovršeno) Ivan Gundulić

Osman (nedovršeno) Ivan Gundulić

Osman (nedovršeno) Ivan Gundulić

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

<strong>Ivan</strong> Gundulić: <strong>Osman</strong><br />

175<br />

180<br />

185<br />

190<br />

Naso, Paro i Čitera 519 -<br />

Naso, gdi svû crkvu imaše<br />

njegda Bako bog veseli;<br />

Paro, otkle resijaše<br />

carske dvore mramor bijeli;<br />

Pafo i Gnido jur božici<br />

od ljeposti posvećeni,<br />

a u otočnoj jedva slici<br />

sad neplodni svim kameni;<br />

Čitera, ka od ljubavi<br />

lijepoj majci ime poda,<br />

sad sve u grmu i u travi<br />

stijenje obraslo usred voda. 520<br />

Gdje stan pucim bi vrijednime,<br />

tuj sad pastir ovce svraća;<br />

ah, koliko može vrime<br />

ke s godištim sve privraća! 521<br />

Slidi i obraća crnac veće<br />

mimo Širo jedra bila, 522<br />

519 173-180. Naso - vinorodan otok koji je<br />

bio osobito drag Bakhu, bogu vina; Paro -<br />

otok glasovit zbog kvalitetnog mramora;<br />

Čitera - otok na kojem se slavila božica<br />

Afrodita, otud Afroditi naziv Citerka. Pafo<br />

i Gnido nisu otoci nego gradovi, prvi na<br />

Cipru, a drugi na maloazijskom rtu Krio -<br />

oba posvećeni božici Afroditi.<br />

520 181-184. Čitera od ljubavi lijepoj majci<br />

(Afroditi) dade ime, pa se ona često naziva<br />

Citerkom; nekadašnjoj slavi toga otoka,<br />

jer se na njemu iz morske pjene rodila božica<br />

ljepote Afrodita, pjesnik u kontrastu,<br />

da istakne prolaznost, suprotstavlja grmlje<br />

i travu kojim je obraslo otočno stijenje.<br />

521 185-188. U prva dva stiha antiteza, da<br />

bi u sljedeća dva uslijedila refleksija o vremenu<br />

koje sve privraća (preokreće).<br />

522 190. i dalje: Širo - Skiro, otok u Egejskom<br />

moru, poznat po tome što je na nj (u<br />

dvor kralja Likomeda), prema priči, uoči<br />

trojanskog rata, Tetida sklonila svoga sina,<br />

glasovitog junaka Ahileja, u ženskoj<br />

odjeći. Doznavši za to, domišljati Odisej<br />

pripremi mu lukavu klopku; pojavio se<br />

kao trgovac na dvoru Likomedovu, rasprostro<br />

svoju robu i uz nju oružje; dok je<br />

ženska svita razgledala robu, a s njome je<br />

bio i Ahilej, začuje se u blizini bojna vika;<br />

195<br />

200<br />

205<br />

210<br />

215<br />

gdi man kriše ženske odeće<br />

domišljatom Grku Akila -<br />

silna Akila, kom svi puci<br />

ime u slavnu čuše glasu,<br />

a njegovi sad unuci<br />

zemlju težu, stada pasu.<br />

Tako sreća svim puziva 523<br />

u promjeni vječnijeh doba<br />

promjenivat sveđ uživa<br />

roba u kralja, kralj u roba.<br />

Jedri hadum i ostaje<br />

na desnu mu Gora Sveta 524 ,<br />

od starijeh Etos ka je<br />

bila u davna zvana ljeta.<br />

Kon Olimpa 525 jošte gleda<br />

Peleo i Osa gdi se izmiče,<br />

od kojih se pripovijeda<br />

da u nebo vrh im tiče.<br />

Brda priklona i nizoci<br />

brijezi su ovo svekoliko,<br />

glasovitu nu pisôci<br />

uspeše ih na toliko. 526<br />

U pismijeh uzrastiše<br />

male ovako stvari u sebi;<br />

a velike se izgubiše,<br />

er ko će od njih pisat ne bi. 527<br />

sve se razbježalo, a Ahilej pograbio oružje<br />

i tako se odao. Gundulić i ovdje nekad<br />

slavnom Ahileju suprotstavlja sadašnji<br />

položaj njegovih potomaka: oni zemlju<br />

težu (obrađuju) i stada pasu, da bi zatim<br />

opet uslijedila refleksija o prolaznosti.<br />

523 197. svim puziva - sasvim kolebljiva<br />

524 202-203. Sveta Gora - nazivao se Atos (u<br />

Gundulića Etos), najsjeverniji od tri halkidijska<br />

poluotoka u Egejskom moru, poznat<br />

po brojnim manastirima<br />

525 205. Olimp - sjedište starih grčkih bogova<br />

526 206-212. Peleo i Osa - vrhovi blizu Olimpa<br />

koje su stari Grci opisivali višima nego<br />

što jesu, a Gundulić ih opet prikazuje nižima<br />

od njihove stvarne visine tvrdeći kako<br />

su ih visokima učinili glasoviti (...) pisôci<br />

(pisci)<br />

527 215-216. velike se (stvari) izgubiše jer<br />

nije bilo koga da o njima piše<br />

51

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!