Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
JOSIP OSLIĆ<br />
Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska /<br />
Katholisch-Theologische Fakultät, Universität Zagreb, Kroatien<br />
INTEGRITAS I UNIVERSITAS<br />
Skolastičke pretpostavke ozbiljenja ideje sveučilišta<br />
Integritas, kod Tome Akvinskoga »nepovredivo stanje« ili sinteza svih,<br />
znanstvenih, filozofskih i teoloških postignuća, predstavlja prije svega zahtjev<br />
da se u jedan sustav (dogmu) integriraju ne samo stare i od crkvenoga autoriteta<br />
priznate istine, već ponajprije zahtjev da se sam sustav kao takav drži potpuno<br />
otvorenim za sve nove i novospoznate istine. Stoga autor ovoga priloga<br />
pokušava pokazati u kojoj mjeri integritas-ideja sačinjava nužnu pretpostavku<br />
za universitas, odnosno za universitas studiorum, i to polazeći najprije od one<br />
potpune otvorenosti koja povratno treba prevladati svaki znanstveni ili filozofski<br />
i teološki dogmatizam. Kao primjer daljnjega ozbiljenja te ideje odabrali<br />
smo u drugome koraku Zimmermannovu borbu za autonomiju Sveučilišta u<br />
doba Drugog svjetskog rata i Bajsićevo dijaloško i »pluriperspektivističko«<br />
shvaćanje današnjih znanosti – to su dva neoskolastička filozofa koji su uvijek<br />
iznova pokušavali izvršiti takvo posredovanje integritas i universitas da<br />
se unaprijed onemogućuje svaki dogmatizam u korist slobode znanstvenoga<br />
istraživanja. U trećem koraku razmatra se današnja integrativna uloga filozofije<br />
za sveučilišni život i sveučilišnu djelatnost.<br />
INTEGRITAS UND UNIVERSITAS<br />
Scholastische Voraussetzungen der Verwirklichung der Universitätsidee<br />
Integritas, bei Thomas von Aquin der „unverletzliche Zustand“ oder Synthese<br />
aller wissenschaftlichen, philosophischen und theologischen Errungenschaften,<br />
stellt vor allem den Anspruch dar, nicht nur alte und durch die kirchliche<br />
Autorität angeeignete Wahrheiten in ein System (Dogma) zu integrieren,<br />
sondern zunächst die Forderung, das System selbst als solches für alle neue und<br />
neu erkannte Wahrheiten völlig offen zu halten. Deshalb versucht der Verfasser<br />
dieses Beitrags zu zeigen, inwiefern die Integritas-Idee eine notwendige Voraussetzung<br />
für Universitas bzw. für die Idee universitas studiorum ausmacht, und<br />
zwar ausgehend zuerst von jener vollkommenen Offenheit, die rückwirkend jede<br />
disziplinär-wissenschaftliche oder philosophischen und theologischen Dogmatismus<br />
überwinden soll. Als das Beispiel weiterer Verwirklichung dieser Idee<br />
haben wir im zweiten Schritt Stjepan Zimmermanns Kampf um die Autonomie<br />
100