Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
olonjske nastave na hrvatskim sveučilištima izazvao je nalete metodološkodidaktičkih<br />
nastojanja za novim udžbenicima, priručnicima i ostalim pomagalima<br />
u skladu s bolonjskom dinamikom. Očevidno je, po definiciji, da prijašnja<br />
izdanja i pomagala postaju anakrona. Studentima treba pokazivati putove za<br />
njihovo kreativno (samostalno) učenje – koji potiskuju tradicionalno studiranje<br />
u <strong>Hrvatsko</strong>j, ukorijenjeno na njemačkom modelu braće W. von Humboldta<br />
(1767 −1835) i A. von Humboldta (1769–1859). Prva parcijalna fenomenološka<br />
prosudba o bolonjskom režimu jest da popularnima postaju što su moguće<br />
kraći udžbenici ili priručnici (tiskana i/ili e-izdanjā) s jezgrom (katalogom)<br />
znanja i primjena (tzv. very short introduction) za pojedine kolegije. Studenti<br />
u <strong>Hrvatsko</strong>j danas »trpe« i trpjet će još ovo karakteristično akademsko razmeđe.<br />
Oni su između Scìlē tradicionalnog Humboldtovog sveučilišta (temeljna<br />
predavanja – problematske vježbe /zadaci/, seminari – laboratorijske vježbe) i<br />
Hàribdē u bolonjskim virovima za boljim sabiranjem bodova za većom ocjenom<br />
i ECTS-bodovima. U tome se, pak, podrazumijeva virtualno povećanje kvalitete<br />
što izranja iz novih oblika i metoda nastave u jakoj bolonjskoj interakciji<br />
nastavnika i studenata. U referatu ćemo se uz Humboldtovu ideju sveučilišta,<br />
najduljeg života s realnim modelom (ustrojem) na europskom tlu, osvrnuti i<br />
na noviju klasičnu ideju sveučilišta K. Jaspersa (1883–1969) prije dolaska bolonjske<br />
reforme. On je u Baselu širio ideju »koncentričnog ili stratificiranog<br />
sveučilišta« u kojem čiste znanosti (filozofija, matematika, fizika i klasična<br />
filologija) čine srž, dok ostale vijence i slojeve daju prije svega tehničke (primijenjene)<br />
i druge znanosti. Naše prosudbe o bolonjskoj reformi proizlaze iz<br />
analize bolonjskog spektra tek dvaju fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: FER i<br />
PBF. Prosudbe zato nose kvantifikaciju parcijalne i prethodne jer se odnose<br />
na jednu (temeljnu) komponentu spektra: fiziku. Dualni su razlozi takvome izboru.<br />
Prvi je čisto znanstveni: epistemičkoj jezgri suvremenom znanju na sveučilištima<br />
krucijalno pridonosi fizika. Ona s matematikom i filozofijom znanosti<br />
(filozofskim mišljenjem) zajedno zauzimaju središnje mjesto u sustavu<br />
znanosti. Njihovom sinergijom nastaju otkrića što utječu na spoznaju prirode<br />
(svemira), na materijalnu i duhovnu kulturu čovječanstva. Drugi je činjenica<br />
da autor na FER-u nastavno (neprekinuto) djeluje od 1975. u polju fizike, a na<br />
PBF-u je u razdoblju 1991–2012 postavio moderni program kolegijā fizike,<br />
kao i bolonjski model nastave 2005. godine. Ukratko će se opisati struktura<br />
i dinamika ispitā iz opće fizike, pokazati odabrani histogrami s odgovarajućim<br />
bolonjskim parametrima prolaza (uspješnosti) za kolegije fizike, za oba<br />
navedena fakulteta. Konačne prosudbe će biti (preliminarno) referirane usporedbom<br />
bolonjskog sa starim modelom nastave, algebarskom jednostavnom<br />
metodom: kvaliteti boljeg (+) ili goreg (–) jednoj ili drugoj opciji. Kritički će<br />
104