13.01.2014 Views

Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo

Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo

Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

JOSEPH BEUYS AND THE FREE INTERNATIONAL<br />

UNIVERSITY<br />

Joseph Beuys is one of the most important artists in the second half of<br />

the 20th century in the broader art context. In addition to his importance in art<br />

happenings, performances, sculptures, installations and drawings, Beuys will<br />

remain known by the discussions of broad sociological, philosophical, and political<br />

scale. Some of them, related to the concept of a university in its broadest<br />

sense, are forming of the German Student Party (DSP) in 1967, a controversial<br />

action through his professorship at the Academy of Fine Arts in Düsseldorf<br />

from 1961 to 1972, and the establishment of the Free International University<br />

(FIU) in 1973.<br />

HAJRUDIN HROMADŽIĆ<br />

Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Hrvatska /<br />

Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Rijeka, Croatia<br />

SVEUČILIŠTE, VISOKO OBRAZOVANJE I NEOLIBERALNA<br />

HEGEMONIJA<br />

Sveučilište kao institucija i visoko obrazovanje kao dugotrajan i kompleksan<br />

proces stjecanja znanja, povijesno sagledano, od samih su svojih početaka<br />

bili izloženi transformativnim imperativima. Temeljna nakana izlaganja jest<br />

ponuditi dijakronijsko-sinkronijski prikaz oprečnih tendencija koje određuju<br />

recentnije gospodarske i političke rasprave po pitanjima svrhe i poslanstva<br />

sveučilišta i visokog obrazovanja danas, a okvirno bi se mogli svesti na dihotomijske<br />

prijepore, primjerice: ideali obrazovne univerzalnosti i totaliteta<br />

vs. sveučilišna specijalizacija i fragmentacija znanja; obrazovanje kao univerzalno<br />

načelo koje svoju legitimaciju stječe i potvrđuje unutar svojih vlastitih<br />

kriterija (sveučilišna autonomija) vs. poimanje sveučilišta kao servisnog<br />

agensa u službi ekonomskih ili političkih interesa i tržišnih prioriteta. Pritom<br />

će fokus izlaganja biti postavljen na aktualne tendencije kada je riječ o sveučilištu<br />

i visokom obrazovanju, uz pokušaj da se ukaže na simptomatičnost<br />

intenzivne diskurzivne produkcije označitelja prethodno spomenutih trendova,<br />

poput društva znanja, sveučilišne izvrsnosti i mobilnosti, protočnosti, umrežavanja…<br />

Izlaganje će pokazati da već bazični analitički napor u dekonstrukciji<br />

ovih termina može jasno ukazati na činjenicu da se radi o ideologemima u<br />

službi hegemonijskih tendencija neoliberalizma i njegovih interesa.<br />

68

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!