Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
JOSEPH BEUYS AND THE FREE INTERNATIONAL<br />
UNIVERSITY<br />
Joseph Beuys is one of the most important artists in the second half of<br />
the 20th century in the broader art context. In addition to his importance in art<br />
happenings, performances, sculptures, installations and drawings, Beuys will<br />
remain known by the discussions of broad sociological, philosophical, and political<br />
scale. Some of them, related to the concept of a university in its broadest<br />
sense, are forming of the German Student Party (DSP) in 1967, a controversial<br />
action through his professorship at the Academy of Fine Arts in Düsseldorf<br />
from 1961 to 1972, and the establishment of the Free International University<br />
(FIU) in 1973.<br />
HAJRUDIN HROMADŽIĆ<br />
Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Hrvatska /<br />
Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Rijeka, Croatia<br />
SVEUČILIŠTE, VISOKO OBRAZOVANJE I NEOLIBERALNA<br />
HEGEMONIJA<br />
Sveučilište kao institucija i visoko obrazovanje kao dugotrajan i kompleksan<br />
proces stjecanja znanja, povijesno sagledano, od samih su svojih početaka<br />
bili izloženi transformativnim imperativima. Temeljna nakana izlaganja jest<br />
ponuditi dijakronijsko-sinkronijski prikaz oprečnih tendencija koje određuju<br />
recentnije gospodarske i političke rasprave po pitanjima svrhe i poslanstva<br />
sveučilišta i visokog obrazovanja danas, a okvirno bi se mogli svesti na dihotomijske<br />
prijepore, primjerice: ideali obrazovne univerzalnosti i totaliteta<br />
vs. sveučilišna specijalizacija i fragmentacija znanja; obrazovanje kao univerzalno<br />
načelo koje svoju legitimaciju stječe i potvrđuje unutar svojih vlastitih<br />
kriterija (sveučilišna autonomija) vs. poimanje sveučilišta kao servisnog<br />
agensa u službi ekonomskih ili političkih interesa i tržišnih prioriteta. Pritom<br />
će fokus izlaganja biti postavljen na aktualne tendencije kada je riječ o sveučilištu<br />
i visokom obrazovanju, uz pokušaj da se ukaže na simptomatičnost<br />
intenzivne diskurzivne produkcije označitelja prethodno spomenutih trendova,<br />
poput društva znanja, sveučilišne izvrsnosti i mobilnosti, protočnosti, umrežavanja…<br />
Izlaganje će pokazati da već bazični analitički napor u dekonstrukciji<br />
ovih termina može jasno ukazati na činjenicu da se radi o ideologemima u<br />
službi hegemonijskih tendencija neoliberalizma i njegovih interesa.<br />
68