Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo

djelima: Dialogo della bellezza (1581), Governo della famiglia (1589) i Dello
stato delle republiche (1591). Svoja stajališta o glazbi Gučetić je utemeljio na
postavkama Platona i Aristotela, što je vidljivo iz njegova pristupa problematici
glazbe, jer o njoj raspravlja s aspekta paideie, odnosno njezine odgojnoobrazovne
uloge.
Platonov utjecaj osobito je vidljiv upravo u Gučetićevu djelu Dialogo della
bellezza, u čijem podnaslovu on izrijekom i tvrdi kako je dijalog pisan »u
Platonovu duhu«. Ovdje se Gučetić glazbom bavi s pozicija svoje mladenačke
neoplatoničke metafizike, u kojoj glazba predstavlja jedan od načina na koji
se duša uzdiže do ljepote. On spaja Aristotelovo poimanje glazbe kao užitka
s Platonovim uzdizanjem glazbe iznad drugih znanosti te je upravo u ovom
djelu najočitije koliko je Gučetić cijenio glazbu: »Čak je bolje reći da je prava
ljepota ona što, privodeći nas tim trima umijećima, to jest um filozofijom,
oko ljubavlju, uho glazbom, uzdiže doista našu dušu k svojem uživanju; jer
nijednim drugim osjetilom do sluhom naša se duša ne može zanijeti glazbom;
i samo uho ni u čemu ne uživa koliko u harmoniji glazbe. Kao što buka, što u
sebi nosi strah, nagoni plašljivce u bijeg, tako sklad zvukova nagoni naše duše
na užitak ljepote. Zbog toga valja vjerovati da je umijeće glazbe sišlo iz zbora
blaženih anđela, jer se uz njezin zvuk naša duša zanosi ne toliko svjetovnom
koliko božanskom ljepotom; odatle Platon vjeruje da našu dušu čini stanovita
harmonija brojeva; pa zato dobro reče u dijalogu zvanom Sofist, da naš život
zahtijeva stanovito suglasje brojeva i da učenje glazbe valja pretpostaviti svim
ostalim učenjima.« [Gučetić, Dijalog o ljubavi (Zagreb: PEN Centre, 1995),
pp. 83, 85]
Osim toga, s glazbenim se odgojem, odnosno s Platonovim poimanjem
paideie, ovdje može povezati i onaj problem koji se danas naziva ‘ženskim
pitanjem’, jer se Gučetić zalaže za to da i ženama bude dopušteno učiti glazbu.
Naime, kroz raspravu o glazbi on se osvrnuo na položaj žene u društvu.
Ključne riječi: Nikola Vitov Gučetić, Platon, Aristotel, glazba, paideia, harmonija brojeva,
‘žensko pitanje’
MUSIC AND METAPHYSICS: NEOPLATONIC IDEAS ON MUSIC
IN DIALOGO DELLA BELLEZZA (1581)
BY NIKOLA VITOV GUČETIĆ
One of the foremost philosophers of Late Renaissance Dubrovnik – Nikola
Vitov Gučetić (Niccolò Vito di Gozze) – dealt with music in three of his works:
Dialogo della bellezza (1581), Governo della famiglia (1589) and Dello stato
delle republiche (1591). His thoughts on music were mostly founded on the
157