Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
FROM ALPHABET TO ACADEMY<br />
Having in mind that the first state four-grade elementary school (so called<br />
“national school”) was founded in 1885/1886 in Zenica (let us remind on the<br />
fact that 2381 years after foundation of Plato’s Academy Zenica University<br />
started with its work – 2006), it is hard to imagine how the institutional education<br />
(in general sense of the word) began in other geographical sites 25 centuries<br />
ago. Were those institutions founded randomly or deliberately as rationally<br />
based planned projects, were they private or public, mundane or spiritual? Or,<br />
the foundation of educational institutions was the mixture of the above mentioned<br />
– depending on geographical, national, historical, and spiritual coordinators?<br />
FULVIO ŠURAN<br />
Odjel za studij na talijanskom jeziku, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Hrvatska /<br />
Department for Studies in the Italian Language, Juraj Dobrila University of Pula,<br />
Croatia<br />
USTROJSTVO SVEUČILIŠTA NA ODREĐENOM PODRUČJU<br />
ZA NOVI MILENIJ<br />
U trenutku opsežne preobrazbe sveučilišnoga i školskoga sustava obvezno<br />
je razmisliti i suočiti se s epistemološkim pretpostavkama koje želimo identificirati<br />
kao temeljni model izgradnje spoznaja i znanja koje ove institucije<br />
žele ostvariti. Razlog je i u činjenici što različite ideje Sveučilišta, u suštini,<br />
određuju različite odgovore na pitanja koja su povezana s nacrtom, dominantnom<br />
svrhom i sredstvima nužnima u dostizanju poželjnih ciljeva akademske<br />
institucije, kako je uobičajeno reći, u svijetu promjena.<br />
Kako bismo odgovorili na pitanja poput: Koju ulogu imaju sveučilišta u<br />
suvremenom društvu informacija i spoznaja? Kako u doba ubrzane promjene<br />
institucija i organiziranoga sustava ponovno odrediti djelovanje i samu ideju<br />
sveučilišta? Koji je razvojni scenarij moguće predvidjeti danas, nakon didaktičkoga<br />
osamostaljenja, pred sve angažiranijim javnim prostorom – više nego<br />
ikada prije – za budućnost institucije? Kako bismo odgovorili na ta i slična<br />
pitanja potrebno je razvijati inovativne metodološke modele, sposobne nositi<br />
se s problemima ponovnoga određenja statusa nove ideje i novoga izgleda sveučilišta<br />
u trećem tisućljeću.<br />
114