Programska knjiÅ¾ica - Hrvatsko filozofsko druÅ¡tvo

More documents

Recommendations

Info

Petrić i Gučetić svoje traktate o ljubavi pišu gotovo stoljeće nakon Ficina i u njihovim tekstovima o ljubavi, u kojima je nesporno prisutan Ficinov utjecaj, zamjetni su novi naglasci u obradi teme ljubavi. Upravo ćemo se time baviti u ovom izlaganju. Namjera nam dakle nije izložiti iscrpnu poredbenu analizu koncepcija ljubavi trojice renesansnih filozofa, već u osnovnim crtama naznačiti ono novo u Petrićevu i Gučetićevu pristupu filozofiji ljubavi u odnosu na Ficina. Da bi se razumjeli ti novi naglasci, zahtijeva se uvid u značajke Ficinove koncepcije ljubavi, pa su u prvom dijelu izlaganja izloženi Ficinovi stavovi na temelju analize njegova komentara Platonove Gozbe, dok su u drugom dijelu izložene specifičnosti utjecaja što ga je izvršio na dvojicu naših filozofa te ono novo što oni unose u filozofiju ljubavi. Za razliku od Ficina, koji iznosi jednu ontologijski utemeljenu koncepciju ljubavi, u kojoj prorada određenih aspekata zemaljske manifestacije ljubavi logički slijedi iz temeljnog određenja ljubavi kao sveprisutnog božanskog počela, čija jedinstvenost dopušta da se poveže ono božansko i ono ljudsko, u Petrića i Gučetića izostaje takvo ontologijsko utemeljenje ljubavi (s tim da ćemo ontologijsku razradu ljubavi u Petrića naći tek u njegovu kasnijem djelu Novoj sveopćoj filozofiji), a naglasak se premješta na prikaz konkretnog utjelovljenja ljepote kao predmeta ljubavi u liku pojedinca, točnije ženske osobe. Pritom je iskazivanje divljenja prema tjelesnoj, moralnoj i intelektualnoj ljepoti ženskih likova na neki način ilustracija onoga što je izloženo u Ficinovu teorijskom izlaganju o ljubavi. I za Petrića i za Gučetića odredbeni su detaljistički prikazi ženske i to upravo tjelesne ljepote, premda je sve to ipak iznijeto u kontekstu platoničkog poimanja odnosa duhovnog i tjelesnog, tj. tjelesna ljepota još je uvijek sagledana primarno kao slika duhovne ljepote. S tim je u vezi i naglašena prisutnost fiziološkog tumačenja tjelesnih manifestacija ljubavnog čuvstva te astrologijsko tumačenje čovjekovih svojstava i njegova djelovanja, napose u ljubavi, u čemu se očituje prisutnost renesansnog stava o čovjeku mikrokozmosu kao slici makrokozmosa. Na temelju uvida u značajke filozofije ljubavi u trojice renesansnih filozofa pokušava se na kraju ponešto zaključiti o ljubavi kao jednoj od središnjih tema renesansne filozofije te o nekim značajnim tendencijama renesansnog tematiziranja ljubavi. Sva se trojica obrađenih filozofa, naime, susreću s istim načelnim problemima – prije svega s problemom usklađivanja novoplatoničke i kršćanske koncepcije ljubavi, ali onda i s još od Platona naslijeđenim otvorenim pitanjima što ih je zaoštreno postavio novoplatonizam: s pitanjem horizma Platonove filozofije i mogućnošću njegova prevladavanja te napose s pitanjem odnosa i veze ljubavi kao čuvstva i ljubavi kao sveopćeg počela, iskazanim u dilemi ljubav – demon ili ljubav – bog. 136
Središnju poziciju teme ljubavi u okviru renesansne filozofije treba razumijevati iz činjenice da je upravo renesansni novoplatonizam bitan segment renesansne filozofije, a ono što bitno određuje renesansni novoplatonizam jest sinkretizam koji se očituje primarno kao težnja za onim što povezuje. U skladu s tom tendencijom onda u novoplatonički koncipiranom ontologijskom sustavu ključnu poziciju ima ono ‘srednje’, ono ‘između’, što povezuje krajnosti i što zbog te povezujuće funkcije nužno mora biti dvojakog značaja. Takvu posredničku ulogu ima prije svega ljubav. Stoga se može zaključiti da renesansni sinkretizam kulminira upravo u renesansnim traktatima o ljubavi. Ključne riječi: renesansna filozofija, filozofija ljubavi; Marsilio Ficino, Frane Petrić/ Patricius, Nikola Vitov Gučetić/Gozze “AMOR – COPULA MUNDI”: RENAISSANCE TRACTS ON LOVE (FICINO, PETRIĆ, GUČETIĆ) In no other historical era has the love theme been given such prominence as in the period of the Renaissance. Indeed, Renaissance texts on love had their thematic predecessors, notably in the poetry of the troubadours, and later in the Petrarchan verse, but a fleeting glimpse into the Renaissance tracts, especially those written in the mid-fifteenth century and later, makes it clear that in terms of approach and concept they greatly differ from their medieval forerunners. At the core of this difference lies the introduction of Plato’s doctrine on love into the Western cultural circle. Namely, the popularity of the Renaissance thematisation of love should be sought in the revival of the interest in Plato’s doctrine, rediscovered through the translation of Marsilio Ficino and his commentary on Plato’s dialogue Symposium. With his views of love, Ficino also influenced two Croatian philosophers of the Renaissance: Frane Petrić, who, explicitly to love, devoted his works L’amorosa filosofia and Il Delfino ovvero del baccio, and Nikola Vitov Gučetić, whose Dialogo d’amore detto Antos is devoted to the love theme, the latter also being discussed in his Dialogo della bellezza detto Antos. Petrić and Gučetić wrote their tracts on love almost a century after Ficino, and their texts on love, in which Ficino’s influence is undisputed, bring novel accents in the treatment of the love theme, which will be the focus of this paper. Our aim is not to present a thorough comparative analysis of the love concepts of the three Renaissance philosophers, but to outline the novel elements in Petrić’s and Gučetić’s approach to the philosophy of love in relation to Ficino. In order to understand these new accents, it is necessary to provide an insight into the features of Ficino’s concept of love. Therefore the first part 137
Page 1:
ISSN: 1848-2228 HRVATSKO FILOZOFSKO
Page 5:
SADRŽAJ / CONTENTS Organizacijski
Page 9:
21. DANI FRANE PETRIĆA Uvod 21st D
Page 12 and 13:
znanstvenim opusom u 13. stoljeću,
Page 14 and 15:
THE IDEA OF THE UNIVERSITY Mislav J
Page 16 and 17:
all else in the service of such dev
Page 18 and 19:
OD PETRIĆA DO BOŠKOVIĆA: HRVATSK
Page 20 and 21:
2. The sources of Petrić’s and B
Page 23 and 24:
Simpozij IDEJA SVEUČILIŠTA Sympos
Page 25 and 26:
Legal History in the Curricula of t
Page 27 and 28:
16:15-16:30 RAJKA ŠVRLJUGA (Hrvats
Page 29 and 30:
UTORAK, 25. rujna 2012. / TUESDAY,
Page 31 and 32:
Predsjedava / Chairperson: JOSIP OS
Page 33 and 34:
SRIJEDA, 26. rujna 2012. / WEDNESDA
Page 35:
PLENARNA PREDAVANJA ::: PLENARY LEC
Page 38 and 39:
Predsjedavaju / Chairpersons: IVICA
Page 40 and 41:
10:15-10:45 Petrićeve Discussiones
Page 42 and 43:
The Reception of Bošković’s Nat
Page 45 and 46:
Međunarodni simpozij IDEJA SVEUČI
Page 47 and 48:
LOGIČKA OGRANIČENJA I ONTOLOŠKI
Page 49 and 50:
USTROJ ODSJEKA ZA FILOZOFIJU U MODE
Page 51 and 52:
problem. On the other hand, the ver
Page 53 and 54:
gitimnosti (bliske) veze između re
Page 55 and 56:
striktnog državnog nositelja. On j
Page 57 and 58:
DRAGAN ĆALOVIĆ Fakultet za kultur
Page 59 and 60:
gments, a truth in developing them,
Page 61 and 62:
NENAD DAKOVIĆ Beograd, Srbija / Be
Page 63 and 64:
u atmosferi aphetéos-ēdone, unive
Page 65 and 66:
skog tipa sveučilišta nego su u n
Page 67 and 68:
RICHARD F. GOMBRICH Faculty of Orie
Page 69 and 70:
UNIVERSITY, HIGHER EDUCATION, AND N
Page 71 and 72:
AMINA ISANOVIĆ Filozofski fakultet
Page 73 and 74:
ge as a whole and the light whose o
Page 75 and 76:
ju narav sveučilišta i uloge znan
Page 77 and 78:
ZNANOST I ETIKA: NEKE NAPOMENE O RA
Page 79 and 80:
INDUSTRIALISATION OF THE UNIVERSITY
Page 81 and 82:
nim, odnosno profitabilnim istraži
Page 83 and 84:
disable competition, not to introdu
Page 85 and 86: socijalnih mehanizama upotrebe znan
Page 87 and 88: MISLAV KUKOČ Faculty of Philosophy
Page 89 and 90: ard of their human and moral qualit
Page 91 and 92: UNIVERZITET VISVA-BHARATI; TAGORINO
Page 93 and 94: UNIVERSITY: FROM SPECULATION TO CRI
Page 95 and 96: »SUSTAV« U FILOZOFIJI KAO POSLJED
Page 97 and 98: curricula’s subjects. For him, th
Page 99 and 100: This protest shows that students wa
Page 101 and 102: der Universität in der Zeit des Zw
Page 103 and 104: losophy, Pedagogy and Logics. As th
Page 105 and 106: iti pobrojane uočene anomalije i n
Page 107 and 108: tual endeavours contribute the soci
Page 109 and 110: MAJA POLJAK Odjel za filozofiju, Sv
Page 111 and 112: verziteta«, točnije, seminarskog
Page 113 and 114: either bureaucratic and politicized
Page 115 and 116: Jedna od tih je, svakako, ideja sve
Page 117 and 118: jesti kao holistički okvir za istr
Page 119 and 120: WHY IS UNIVERSITY STILL IMPORTANT?
Page 121 and 122: LINO VELJAK Filozofski fakultet, Sv
Page 123 and 124: assistance in the Vedas, Upanishads
Page 125 and 126: RADOMIR VIDENOVIĆ Filozofski fakul
Page 127 and 128: BUDISLAV VUKAS, ml. Pravni fakultet
Page 129 and 130: DIVNA VUKSANOVIĆ Fakultet dramskih
Page 131 and 132: ENIS ZEBIĆ Zagreb, Hrvatska / Zagr
Page 133: BOJAN ŽALEC Faculty of Theology, U
Page 138 and 139: of the paper deals with Ficino’s
Page 140 and 141: If we accept that Comenius was stro
Page 142 and 143: φιλοσοφία), a možda i sv
Page 144 and 145: i završne riječi cjelokupnog Filo
Page 146 and 147: On 131v-140r the manuscript, eviden
Page 148 and 149: The third stage researches the rece
Page 150 and 151: PETRIĆ AND (PSEUDO-)PHILOPONUS Phi
Page 152 and 153: Unlike the other three characters,
Page 154 and 155: popratna obrazloženja u znanstveni
Page 156 and 157: tion to the emergence of ‘new opt
Page 158 and 159: assertions of Plato and Aristotle,
Page 160 and 161: The same concept of happiness appea
Page 162 and 163: IVICA MARTINOVIĆ, MARIN MARTINIĆ
Page 164 and 165: 15. Thomas Thomson, An attempt to e
Page 166 and 167: 166 pp. 515-516, with the descripti
Page 168 and 169: Institut für Wissenschaftsgeschich
Page 170 and 171: Prvi subtezarij »De principiis et
Page 172 and 173: chapter “De astronomia physica,
Page 174 and 175: minje postojanje »nečega« izmeđ
Page 176 and 177: the Greek verb system he encountere
Page 178 and 179: su u 19. stoljeću nazvani »točka
Page 180 and 181: fundamental rule of defining the ur
Page 183 and 184: Međunarodni simpozij IDEJA SVEUČI
Page 185 and 186: Richard F. Gombrich Balliol College
Page 187 and 188:
Nenad Malović Katolički bogoslovn
Page 189 and 190:
Iris Tićac Odjel za filozofiju Sve
Page 191 and 192:
19. simpozij OD PETRIĆA DO BOŠKOV
Page 193:
Dodatak: popratni tekstovi uz simpo
Page 196 and 197:
egarded as some of the world’s be
Page 198 and 199:
professorship is the same as a chai
Page 201 and 202:
of the organization Save British Sc
Page 203 and 204:
seem at the bottom a deadly ideolog
Page 205 and 206:
all right to be clever at a specifi
Page 207 and 208:
the Commons Education Select Commit
Page 209 and 210:
out of his bookcase to show it to t
Page 211 and 212:
which is completed in three years.
Page 213 and 214:
and they should be used for those g
Page 215 and 216:
value and thus to be worthless. In
Page 217 and 218:
in Britain. Since then there have b
Page 219 and 220:
9 names, because even though the ot
Page 221 and 222:
“There are few things on which ma
Page 223 and 224:
department, employing six teaching
Page 225 and 226:
and “the stick is mightily more e
Page 227 and 228:
Politicians are not the only ones t
Page 229 and 230:
I explained in my Tokyo speech that
Page 231 and 232:
ing, like all evaluation, is a form
Page 233 and 234:
wäre weitaus geringer, wenn nicht
Page 235 and 236:
diese auch sind. Aber an einen akad
Page 237:
Diese Bildung, diese Sensibilitäte
Page 241:
STALNI Donatori DANA FRANE PETRIĆA
Page 245 and 246:
1992 Suvremena filozofska gibanja
Page 247:
IZDAVAČ: BIBLIOTEKA: ZA IZDAVAČA:
show all

Programska knjiÅ¾ica - Hrvatsko filozofsko druÅ¡tvo

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?