,.-lRD bed M H ejdeJLSKlCLZAJ'.OJlELJEN1LK,\Ju..l.JĆl..LJ ---JAli, to jeste tehnički izvodljivo devedesetih godina. Na dan23. maja "petnaest bombi NATO-a dve noći <strong>za</strong>redom pogađalo jepumpe <strong>za</strong> vodu ... u gradu Sremska Mitrovica, koji se nalazi na severo<strong>za</strong>padu"(Washinton Post, 24. maj 1999 [Svetsko izdanje namreži]). Napadi od 24. maja "drastično su smanjili rezerve vodeoštetivši pumpe i presekavši električno napajanje nekoliko pumpikoje su još radile" (Washington Post, 25. maj 1999, Al). Samo30 odsto dvomilionskog stanovništva Beograda imalo je tekućuvodu, a grad je ostao na 10 odsto svojih rezervi vode (New YorkTimes, 25. maj 1999, Al). Da ovi napadi nisu bili usmereni navojna dejstva na Kosovu vidi se iz opaski koje je Washington Postpripisao jednom pentagonskom zvaničniku koji je izjavio da su senapadi ograničili na užu Srbiju, ali da se "saznaje kako komandantiNATO-a planiraju da napade prošire na Kosovo"(Washington Post, 25. maj 1999, Al). Teško bi se mogao naći očiglednijiprimer <strong>za</strong> to da NATO u Srbiji radije <strong>za</strong> mete odabira civilenego vojnike na Kosovu.Lišavanje stanovništva snabdevanja vodom predstavlja udžbeničkiprimer kršenja međunarodnog humanitarnog prava, tačniječlana 54 Protokola I uz Ženevske konvencije iz 1949. Kao štoje primetio Arije Nejer, Komisija UN-a <strong>za</strong> ratne zločine koja istraživalabosanski rat <strong>za</strong>kUučila je da su napadi na civilno stanovništvoprima fade ratni zločin, preporučivši da se protiv <strong>za</strong>povednikabosanskih Srba podigne optužnica zbog napada nastanovništvo. 13 Čini se nesumnjivim da su <strong>za</strong>povednici NATO-a i,po svoj prilici, bar neki njegovi politički rukovodioci krivi zbogratnih zločina u najmanju ruku po ovom osnovu. Izgledalo bi, takođe,da nivo štete načinjene na očevidno civilnim infrastrukturnimciljevima u Srbiji čini vojne <strong>za</strong>povednike NATO-a, i bar nekeod njegovih političkih rukovodilaca podložnim onoj istoj optužnicikakvu je tužilac Međunarodnog krivičnog suda <strong>za</strong> bivšu Jugoslavijupodigao protiv Ratka Mladića i Radovana Karadžića,zbog "opsežnog uništavanja imovine: koje su pojedinačno i u dogovorusa drugima planirali, podsticali, naređivali ili su na druginačin pomagali u planiranju, pripremi ili sprovođenju opsežnog,nečovečnog i ne<strong>za</strong>konitog uništavanja H' imovine koje nijeopravdavala vojna potreba, ili su znali ili su imali razloga da znajuda se njihovi potčinjeni pripremaju da unište ili da drugima13 Nejer 2001, stL 212,;EPILOG: KOSOVO 1998-1999.dozvole da unište ... imovinu ili su tako postupili i propustili dapreduzmu neophodne i razumne mere kako bi sprečili to uništavanjeili kaznili počinioce istog".14Tako je "humanitarna intervencija" na Kosovu donela bombardovanjauglavnom civilnih ciUeva, što predstavU a prima faderatne zločine koje je počinio NATO, navodni humanitarni intervencionista.Međutim, izgleda da su takvi ratni zločini iz više razloganeizbežni u bilo kojoj "humanitarnoj" intervenciji. Prvo, nanivou međunarodnog prava svaki narod ima pravo da se brani odagresije. Na nivou praktične politike, narod koji je napadnut pokušaće da pruži otpor napadaču. Prema tome, da bi se pobedi lou ratu, neophodno je poraziti ne samo vojsku nego i narod, stanovništvo.Stoga je odluka da se napadne suverena država, logično,i odluka da se napadne stanovništvo te države a ne samo vojska.Odabiranje civilne infrastrukture Srbije (a ranije Iraka) <strong>za</strong>metu NATO-a stoga je logično, a neprestano ponavljanje da "NATO nikada ne uzima civile <strong>za</strong> metu" licemerno je i, po svoj prilici,treba da <strong>za</strong>magli neprijatnu činjenicu da humanitarna intervencijaiziskuje činjenje ratnih zločina.Moralno opsenarstvo pove<strong>za</strong>no sa humanitarnom intervencijomrazotkrio je Havel, koji smatra da su vrednosti Uudskih pravamoćne, <strong>za</strong>to što su ljudi spremni da <strong>za</strong> njih umru. U prvi mahbi se učinilo da on ponavUa Gandijeve reči, <strong>za</strong> koga kažu da jerekao da iako postoji više ciUeva <strong>za</strong> koje bi rado umro, ne postojinijedan ciU radi kojeg bi Ubijao. NATO, međutim, nije spremanda njegovi vojnici ginu <strong>za</strong> Uudska prava nego da radi njih ubijaju,u čemu je, naj<strong>za</strong>d, suština humanitarne intervencije, a čemuHavel aplaudira.Naravno, neko bi mogao dokazivati da je stanovništvo legitimanciU, jer je narod kao korpus kriv. Tako se po mišljenju DanijelaGoldhagena srpski narod "očigLedno sastoji od osoba saoštećenim sposobnostima <strong>za</strong> moralno rasuđivanje, te je upao umoralni ponor, iz kojeg nema izgleda da se izvuče ... bez nečijepomoći".lS Kada neko <strong>za</strong>govara ubijanje civila, svakako da je utešnopretpostavUati da oni nisu nevini, stoga što je tada, kako jeto rormulisao Antoni Luis, ubijanje civila" cena koja mora bitiplaćena kada jedan narod pođe <strong>za</strong> zločinačkim vođom" (New York14 Optužnica protiv Radovana Karadžića i Ratka r,lladića, ICTY, jul 1995,15 Ibid,206
lTimes, 29. maj 1999, A27). Ali, Goldhagenova dijagno<strong>za</strong> nacionalnepatologije i Luisova nacionalnog zločinstva ignorišu neprijatnečinjenice, poput onih o masovnim demonstracijama protivMiloševića 1991, 1992, 1993, 1994 i 1996-1997, ove poslednje uvreme kada je Ričard Holbruk nastavio da pregovara sa Miloševićema opoziciji savetovao da ne bojkotuje lažirane izbore; ili oneda su mnogi od glavnih meta bombardovanja NATO-a (gradoviBeograd, Novi Sad, Kragujevac, Čačak i Niš) bili centri demokratskogotpora Miloševiću koji su od Zapada tražili pomoć. t~ožda ćeih bombe NATO-a izvući iz njihovog "moralnog ponora".Kada su "ljudska prava uzdignuta do vojnog prioriteta" (NewYork Times, 13. jun 1999), možemo da očekujemo još ubijanja uto ime. Kao što je formulisao New York Times (17. jun 199, A30),pouka balkanskih ratova jeste ona da "neprekidno bombardovanjeiz vazduha '" može da podrije otpor" uprkos tome što su "civilniljudski gubici neizbežni". Iako je Times proglasio <strong>za</strong> "pohvaluameričkoj vojnoj tehnologiji" to što nije bilo Uudskih gubitakau borbi na strani NATO-a, on uopšte nije pominjao da je poginuloviše od hiljadu civila niti izvesnost da će se kod stanovništvaJugoslavije manifestovati naglo povećane stope smrtnostii oboljevanja zbog ra<strong>za</strong>ranja glavnine infrastrukture te zemUe.Jedna od pouka ove knjige jeste da konstitucionali<strong>za</strong>m možesa podjednakom lakoćom da bude oruđe tlačenja ili slobode,a i da sa podjednakom lakoćom stvara izvore sukoba kao i rešenja<strong>za</strong> sukob. Jugoslavija je propala kada su se ustavne raspravenajpre koristile <strong>za</strong> ra<strong>za</strong>ranje <strong>za</strong>jedničke države, a potom da bi seopravdalo isterivanje manjina iz njenih odjednom oslobođenihsastavnih delova. Konstitucionali<strong>za</strong>m je postao razoran kada senajviše trubilo o njegovim navodnim demokratskim vrednostima.Čini se, takođe, da je pojam ljudskih prava podjednako podložanprizivanji ma koja izvrću njegovu poruku. Na Kosovu NATO se služiopojmom Uudskih prava da bi opravdao svoje činjenje onogašto su, očigledno, ratni zločini. !v1ože biti da su humanitarni ratnizločini logični koliko i ustavni nacionali<strong>za</strong>m. Sudeći po iskustvimabivše Jugoslavije, ovo nije ohrabrujuća perspektiva.~jteraturaAckerman, Bruce, The Future of Liberoi Revolution, Yale University Press,New Haven 1992.Anderson, Benedict, lmagined Communities: Reflections on the Origin andSpread of Nationalism, Rev. ed., Verso, London, 1991.Appadurai, Arjun, Modernity at Large: Cultural Dimensions of Globali<strong>za</strong>tion,University of rl\innesota Press, f.1inneapolis, 1996.Arent, Hana, "Izvori totalitarizma", prevele Slavica Stojanović i AleksandraBajazetov-Vučen, Feministička izdavačka kuća 94, Beograd,1998Arnautović, Suad, lzbon' u Bosni i Hercegovini '90, PromocUlt, Sarajevo,1996.Avineri, Shlomo, "The Presence of Eastern and Central Europe in the Cultureand Politics of Contemporary Israel", East European Politics andSocieties 10, 1996, str. 163-172.Baćević, Ljiljana i drugi, "Jugoslavija na kriznoj prekretnici", Institutdruštvenih nauka, Beograd, 1991.Bailey, Frederick G., The Tactical Uses of Passion: An Essay on Power, Reason,and Reality, Cornell University Press, Ithaca, 1983.Bakić-Hayden, t>'lilica, "Nesting Orientalisms: The Case of FormerYugo:::lavia"/ Slavic Review 54, str. 917-931, 1995.Bakić-Hayden, I·litica, and <strong>Robert</strong> Hayden, "Orientalist Variations on theTheme 'Balkans': Symbolic Geography in Recent Yugoslav CulturalPolitics", Slavic Review 51, str. 1-15, 1992,Banac, Ivo, The National Question in Yugoslavia, Cornell University, Ithaca,1984.Bestor, Arthur, "The American Civil War as a Constitutional Crisis", AmericanHiston'cal Review 9, str. 327-352, 1964,Binns, Christopher, "Federalism, Nationalism, and Socialism in Yugoslavia"II Federalism and Nationalism, urednik Murray Forsyth, LeicesterUniversity Press, Leicester, 1989.208
- Page 1 and 2:
3u ovoj se knjizi umiranje bivše J
- Page 3 and 4:
Naslov izvornika: 'Robert M. Hayden
- Page 5 and 6:
i!Predgovor j zahvalnost... svako c
- Page 7 and 8:
iFREDGOVOR I ZAHVALNOSTvljajući da
- Page 9 and 10:
Robert M HeJ(Len_.5.K~QDiLLEN1LKUfu
- Page 11 and 12:
~oher:LM...J:i.ejden SKICE ZA PllDf
- Page 13 and 14:
:UVODje činila deo jedne ili više
- Page 15 and 16:
\UVODtrebe da se neki aspekti te su
- Page 17 and 18:
;UVODNa ovaj način sistem ustavnog
- Page 19 and 20:
!UVODdi pretvaranje onoga što je b
- Page 21 and 22:
szato što on nije imao nikakvih il
- Page 23 and 24:
porasta međuetničkih kontakata i
- Page 25 and 26:
iII/
- Page 27 and 28:
_Il.Qher:tJ1.JiejdeLL5KLCE~OllELJ E
- Page 29 and 30:
,KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE. 1988
- Page 31 and 32:
--Robert M fiejrlen SKICE ZA PODELJ
- Page 33 and 34:
...KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE, 19
- Page 35 and 36:
KONFEDERALIZACIJA FEDERACIJE, 1988-
- Page 37 and 38:
KONFEDERALNI 140DEL ZA JUGOSLAVIJU"
- Page 39 and 40:
KONFEDERALNI MODEL ZA JUGOSLAVIJU"?
- Page 41 and 42:
(,KONFEDERALNI 140DEL ZA JUGOSLAVIJ
- Page 43 and 44:
4.Godine 1990, na prvim slobodnim i
- Page 45 and 46:
USTAVNI NACIONALIZAMda deluje u pra
- Page 47 and 48:
iUSTAVNI NACIONALIZAMžavanje ličn
- Page 49 and 50:
STAVNI NACIONALIZAMva (član 249).
- Page 51 and 52:
T_-"R""oJ..L!be:LrtLM~HlJJe;;)!jdCi
- Page 53 and 54: PODElJIt!lLKuću~lRob,rt M Hejd" SK
- Page 55 and 56: -iIlpRIŽELJKIVANA LEGALNOSTnovilo
- Page 57 and 58: ;PRIŽELJKIVANA LEGALNOSTUkratko re
- Page 59 and 60: N.ezakonitost referenduma o nezavis
- Page 61 and 62: iiziskivao saglasnost tih triju kon
- Page 63 and 64: iSOSANSKI USTAVNI PREDLOZI, 1992-19
- Page 65 and 66: OSANSKI USTAVNI PREDLOZI, 1992-1993
- Page 67 and 68: •mačka, Francuska, Velika Britan
- Page 69 and 70: azum. Naravno, sam Dejtonski sporaz
- Page 71 and 72: :USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVI
- Page 73 and 74: iII iUSTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCE
- Page 75 and 76: II~EN I VEŠTINA USTAVNOG OPSENARST
- Page 77 and 78: l-.-.--Roillo~jJieIL5KICE ZA PODEL.
- Page 79 and 80: ~EN I VEŠTINA USTAVNOG OPSENARSTVA
- Page 81 and 82: Robert M J:iejlien..5KICE ZA POOELl
- Page 83 and 84: 9.O kvadraturj začaranog kruga:od
- Page 85 and 86: l. I_l'.'RQJJ.b!J:OeLLrt-1'MJ-j]H-"
- Page 87 and 88: KVADRATURI ZAČARANOG KRUGAka bio d
- Page 89 and 90: F~rtJ1..J:Lejden SKICE ZA PODELJENU
- Page 91 and 92: l-Ro.her:Ui.Jiej.den SKICE ZA PQOEL
- Page 93 and 94: I--.RclheJ:t.M.Jiejden SKICE ZA POD
- Page 95 and 96: ~e[tJ;LJ:LejdeIl5KICLZA1~illlliJE N
- Page 97 and 98: Ukoliko zauzmete takav i takav stav
- Page 99 and 100: iI:EPILOG: KOSOVO 1998-1999.će vel
- Page 101 and 102: lIRobert M H ejdeIL5K1C.~OJ1E.LJEN1
- Page 103: ;EPILOG: KOSOVO 1998-1999.Iska poli
- Page 107 and 108: ~.i.den-.SKlCE ZA PODELJfN.lL1illĆ
- Page 109 and 110: RoberULH.ejdeo SKICE ZA PODELJENU K
- Page 111 and 112: AArent, Hana (Arendt Hannah),36,167